Istraživanje: Što generacija Z očekuje od tržišta rada?

Generacija Z istraživanje

Vrijeme generacije Z tek dolazi. Istraživanja procjenjuju da Gen Z već sada čini preko 30% svjetske radne sile. S njima dolaze i neke nove tehnologije, nove vrijednosti, nova očekivanja od poslodavaca. Tržište rada koje se neće mijenjati u skladu s njima, teško će preživjeti – već sada svjedočimo odljevu mladih u potrazi za poslom koji će biti u skladu s njihovim vrijednostima.

Piše: Vedrana Prevendar
Foto: Unsplash, BRENDfulness

Tko su gen Z-ovci?

Oni su rođeni nakon 1995., već u najranijoj dobi imali su pristup internetu i koristili najmoderniju tehnologiju i društvene mreže. Oni su takozvana Fejs ili iPhone generacija, kreativni su, znatiželjni i ambiciozni te brzo upijaju nova znanja i tehnološke inovacije. Ekonomska predviđanja govore da će generacija Z osvojiti tržište rada u najboljem mogućem smislu, jer se radi o budućim znanstvenicima, istraživačima i stručnjacima koji će uz pomoć tehnologije oblikovati tržište rada budućnosti.

No, kakve promjene možemo očekivati? Zapitali smo se i odlučili potražiti odgovore od jedinih koji nam ih mogu dati – od njih samih. Proveli smo istraživanje, analizu vrijednosti i očekivanja generacije Z u Hrvatskoj od poslovnog okruženja, budućih poslodavaca i kolega, jer želimo doznati što ih motivira i kakvu će energiju unijeti u radne kolektive. Istraživanje smo proveli isključivo za potrebe našeg magazina i za nekoliko tjedana uspjeli smo prikupiti mišljenja tridesetak mladih Gen Z-ovaca. Iako nije značajan uzorak koji bi mogao poslužiti kao pokriće znanstvenim ispitivanjima, svakako je koristan pokazatelj kako na organizacijsku kulturu gledaju oni koji danas prvi put kroče u svijet odraslih, traže prvi posao i razmišljaju o razvoju karijere.

Profil ispitanika

Uz prosječnu dob ispitanika od 22 godine, većina sudionika bile su ženske osobe, čak 78%. Najviše ispitanika studira u Zagrebu, a čak 91% njih imalo je prethodno iskustvo rada preko učeničkog, studentskog ili ugovora o radu. Zanimljivo je bilo vidjeti za koje tvrtke smatraju da imaju najbolju organizacijsku kulturu, gdje su samo Rimac Automobili, Infobip i dm bili navedeni dva puta.

Odluke kod prijava za posao

Kada se odlučuju prijaviti za posao, najvažniji im je dobar work-life balans bez puno prekovremenih, dobra atmosfera, rad sa sjajnim kolegama, dobra plaća i mogućnost učenja. Potpuno nevažno im je da je tvrtka poznata i velika te da ima odličnu web-stranicu. Pod organizacijskom kulturom tvrtke podrazumijevaju otvorenu komunikaciju, program profesionalnih usavršavanja i edukacija, fleksibilno radno vrijeme i mogućnost povremenog rada od kuće.

Ovako su svojim riječima definirali organizacijsku kulturu:

  • Način na koji je tvrtka organizirana i kako ona funkcionira
  • Promišljeno planiranje opsega posla u interesu kako poslodavca, tako i zaposlenika
  • Dobar odnos prema radnicima
  • Otvorena i iskrena komunikacija između zaposlenika te menadžmenta i zaposlenika, ulaganje u edukaciju i razvoj profesionalnih i osobnih vještina zaposlenika, dobro organiziran work-life balance, pravo glasa
  • Način na koji se tvrtka prezentira javnosti, kako se odnosi prema svojim zaposlenicima i prema javnosti
  • Način dogovora i izražavanja slobodnog mišljenja oko interesa tvrtke

Uloga zaposlenika u organizacijskim odlukama tvrtke

Čak 60% ispitanika slaže se da zaposlenici doprinose organizacijskim odlukama tvrtke. To podrazumijeva i donošenje važnih odluka u vezi s radom zaposlenika, učinkovito i pravodobno komuniciranje sa svojim zaposlenicima, dvosmjerna komunikacija između poslodavca i zaposlenika, povratne informacije od strane voditelja/mentora, uvažavanje mišljenja svih zaposlenika, poštovanje svačijeg doprinosa i korištenje povratnih informacija zaposlenika za daljnji rast i razvoj tvrtke.

Važnost timskog rada

63% ispitanika odgovorilo je da im je u potpunosti važno da tvrtka njeguje dobru suradnju među zaposlenicima i timski rad. U to se ubraja suradnja zaposlenika unutar timova, slavljenje uspjeha tima kao grupno postignuće, važnost kulture „neuspjeha“ kako bi timovi sustavno radili na poboljšanjima, prepoznatost i cijenjenost zaposlenika u svojim timovima, susretljivost i ljubaznost svih zaposlenika u timu, podjednako dijeljenje informacija među zaposlenicima unutar jednog odjela i poštivanje individualnih razlika poput dobi, spola ili obrazovanja.

Plaća, pogodnosti i sustav nagrađivanja

72% ispitanika u potpunosti se slaže da bi plaća i povišice trebale biti primjerene poslu koji obavljaju. 68% njih smatra da zaposlenik, ako je potplaćen, otvoreno može o tome razgovarati sa svojim mentorom/rukovoditeljem. 59% ispitanika slaže se da bi na njihovom budućem poslu trebala postojati velika mogućnost osobnog rasta i napredovanja u karijeri, a čak 73% njih smatra da tvrtka koja im nudi posao treba omogućiti profesionalni rast i napredak u budućnosti.

Metode osnaživanja organizacijske kulture

U posljednje vrijeme sve više hrvatskih tvrtki prepoznaju važnost promjene i uvode razne programe mentalnog zdravlja i dobrobiti zaposlenika te redovne mindfulness radionice. No, kako Gen Z-ovci reagiraju na takve promjene? U sklopu ispitivanja tražili smo od ih da opišu svoje stajalište prema tvrtki u kojoj se žele zaposliti, koja nudi dodatne pogodnosti za svoje zaposlenike u svrhu učvršćivanja svoje organizacijske kulture. Zajednička meditacija pod vodstvom stručnjaka sviđa se 20% ispitanika, dok je njih 20% odgovorilo da im se takva metoda nimalo ne sviđa. No, čak 41% njih odgovorilo je da im se u potpunosti sviđaju individualne i grupne radionice za osobni razvoj pod vodstvom stručnjaka, jednom mjesečno u radno vrijeme. 50% ispitanika otvoreno je za svakodnevne motivacijske sastanke uz kavu, prije početka posla, a njih čak 86% odgovorilo je da im se sviđa unutarnja motivacija s naglaskom na pronalazak svrhe u poslu koji rade.

Danas su možda praktikanti, pripravnici i asistenti, a za koju godinu postat će voditelji timova, menadžeri, direktori i vlasnici svojih kompanija. Iako su nekima mladi generacije Z sada samo „klinci“ koji radije tipkaju putem chatova i ostavljaju glasovne poruke umjesto da „dignu slušalicu“ i nazovu, ne smijemo ih podcijeniti. Tolerantniji su prema drugima više nego ijedna druga generacija do sada, preuzimaju manje rizika, samostalniji su i ne mare za institucije poput Crkve ili Vlade. Poslodavcima ne preostaje ništa drugo nego se prilagoditi novim naraštajima budućih lidera.

 

Tags:

  • Show Comments (2)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Ads