Ena Rajić: mlada poduzetnica i umjetnica koja izaziva status quo

Ena Rajić

Ena Rajić psihologinja je po struci koja se odvažno upustila u poduzetništvo u svojim dvadesetima. Njezina nit vodilja u svemu čime se bavi, otkrili smo, je društveni aktivizam, kreativnost i rad s ljudima. Pronaći ćete ju na društvenim mrežama ili na javnim nastupima kako kroz spoken word poeziju na satiričan način progovara o društvenim izazovima. Govori o mindsetu koji treba mijenjati, vrijednostima koje zanemarujemo i društvenim normama koje smo trebali ostaviti za sobom u prošlom stoljeću.

Ena je glas mladih koji će uskoro zavladati tržištem rada, a njeguju neke nove vrijednosti. Upoznajte ju.

Pripremila: Stella Ćaleta
Foto: Ratko Mavar, @curushing.shadows

“Vrckasta, brzopleta, entuzijastična mlada žena koja pronalazi svoje mjesto u svijetu dok nastoji doprinositi zajednici u kojoj živi”, opisuje se Ena. Po struci je diplomirana psihologinja, no vrlo brzo nakon završetka fakulteta bacila se u kreativne vode – voditeljica je, video- producentica, a snima i voice-overe.

Rekla bih da je zajednička nit svemu čime se bavim upravo potreba za ekspresijom kreativnosti te rad s ljudima”, komentira Ena. Društvo i ljudi teme su koje prevladavaju njezinom poezijom.

“Moja se ideologija i aktivizam daju primijetiti u spoken word pjesmama kao što su “Izuj cipele”, “Apel” te “Da zamrznem svijet na tren”. Društvu je potrebna evolucija svijesti koja ide od savjesne brige za okoliš, preko obrazovnog sustava pa sve do spoznavanja različitih eksplicitnih i implicitnih načina manipulacije kojoj podliježemo”, govori Ena.

Apsurd, nepravda i predrasude

Ena Rajić
Ena bez straha javno govori o temama polazeći od perfekcionizma preko pojave odljeva mozgova pa sve do društvene diskriminacije i segregacije.

Spoken word poezija namijenjena je izvođenju pred publikom, a Ena nam otkriva da je njezina karakteristika upravo podizati svijest o važnim društvenim i psihologijskim temama. “Najviše me zanimaju teme psihologijske prirode poput, primjerice, pojedinčeve ličnosti, samopoštovanja i međuljudskih odnosa. Osim toga, oduvijek me zanimala i sociologija tako da je moj rad jednim dobrim dijelom prožet i društvenom tematikom. Tri su pojave koje me najviše inspiriraju: apsurd, nepravda i predrasude. Kako ih ima na svakom koraku, inspiraciju nije teško pronaći”, ističe Ena.

O tim temama progovara kroz humor, koristeći satiru. “Taj oblik izražavanja mi najviše leži za sada. Zašto? Mislim da je Billy Wilder to najbolje opisao kroz sljedeće riječi: “If you want to tell people the truth, you’d better make them laugh or they’ll kill you”, pojašnjava Ena.

A upravo nam istinu servira kroz svoje stvaralaštvo – a servira nam ju hladnu. Primjerice, u nedavno objavljenoj pjesmi “Nemoj biti takav čovjek”, preispituje rodne stereotipe, nedostatak radne etike, licemjerstvo i pretencioznost iza kojeg se krije strah. Jedan od najpopularnijih videa na njezinom kanalu, “Kako prodavati maglu”, ismijava površan pristup osobnoj promjeni koji nam prodaju u svrhu vlastitog profita.

Vrijednosti koje dolaze

Slušajući Enu, osluškujemo puls nove generacije čije vrijeme tek dolazi. A s njom dolazi i promjena. “Teško je generalizirati. No ono što primjećujem kao poveznicu nas milenijalaca, činjenica je da puno češće mijenjamo poslove pa i karijere za razliku od prethodnih generacija. Neki od nas visoko vrednuju slobodu i autonomiju pri odlučivanju pa se zato određen dio pojedinaca odlučuje za freelancerski stil života”, govori Ena.

Milenijalci većinom od posla traže dvije stvari – kvalitetne odnose i svrhovitost. Ena se slaže: “Kao zaposlenici, primjećujem kako vrednujemo fleksibilno radno vrijeme, iznimno nam je važan profesionalan, a opet uvažavajući odnos poslodavca prema nama. I da – jako nam je bitno raditi posao koji nam pruža smislenost.

Ono što mladi trebaju, a od sustava nisu dobili, je i financijska pismenost. “Apsolutno sam za da se u škole uvedu obvezni predmeti koji bi na jedan zanimljiv način obrađivali teme poput, recimo, financijske pismenosti. Samu tematiku poduzetništva uvrstila bih u izborne predmete budući da nam financijska pismenost većini, ako ne i svima treba, a poduzetništvo samo pojedincima koji pokazuju afinitet prema njemu”, pojašnjava Ena.

Mijenjajmo definiciju neuspjeha

Ena se definitivno svrstava u skupinu s afinitetom prema poduzetništvu – neposredno nakon završetka fakulteta, odvažila se krenuti u freelance i poduzetničke vode, na što se ne odlučuje puno mladih. “Uvjerenje da samostalni poslovni koraci trebaju čekati zrelost, temeljeno je na strahu, brizi i oprezu koji su, zapravo, racionalni. Legitimna je pretpostavka kako mlada osoba ima malo iskustva, malo znanja pa samim time i manje potrebnih kompetencija za suočavanje s turbulentnim poduzetničkim vodama”, ističe Ena.

No, ono na što nas ta činjenica poziva jest ne da odustanemo, već da promijenimo svoju definiciju neuspjeha, tumači Ena: “Mislim da nam ne bi škodilo promijeniti percepciju poslovnog neuspjeha tako da na njega prestanemo gledati kao na neku krucijalnu pogrešku zbog koje ćemo se etiketirati kao osobno neuspješni pojedinci.”

Neuspjeh je često bolna, no izvrsna prilika za učenje i usavršavanje, tvrdi Ena. “Osim toga, puno je mladih poduzetnika – ne samo u svijetu, već i kod nas, koji su svojim primjerom dokazali suprotno.”

Izazov je test

Kada bismo se manje bojali neuspjeha, drugačije bismo gledali i na izazove. Ena na njih gleda kao na test naše volje. Izazov testira koliko zapravo želimo ostvariti svoj cilj, tumači nam. “Evo primjera. Ukoliko želiš promijeniti posao, budi sigurna da si dala 110% sebe prije nego odustaneš. Želiš se istaknuti u masi – umjesto pisanog, napravi video CV. Javljat ćeš se na natječaje – neće te primiti. Javi se na sljedeći. Doći ćeš na intervju za posao – uzet će drugu osobu. Odi na idući. Poslat ćeš 25 otvorenih molbi – nitko neće odgovoriti. Pošalji novih 25”, govori Ena.

Srž je u tome da damo svoj maksimum bez obzira o čemu se radi, doznajemo od Ene: “Na taj način preveniraš samosažaljenje i osjećaj krivnje. Tek kada znaš da si učinila sve u svojoj moći, potapši se po ramenu i zasluženo opusti. Vjeruj, nema boga da ti se neka poslovna prilika ne ukaže (možda čak i višestruko bolja od one koju si prvotno tražila)!”

A njezini ciljevi? “Moj je poslovni cilj za ovu godinu ostao izdati tiskani i audioformat svoje druge knjige – zbirke spoken word poezije. Držite fige da se i ostvari! Privatni mi je cilj postao prioritizirati svoje mentalno zdravlje i održavati ispunjavajuće odnose s obitelji i prijateljima”, govori Ena za kraj, a mi držimo fige.

Tko je Ena Rajić?

Psihologinja po struci, scenska umjetnica po pozivu. Ena je na pozornici od malih nogu, a od 2014. godine aktivno i pred kamerom. Kroz svoju autorsku spoken word poeziju progovara o važnim psihologijskim i društvenim temama s ciljem promoviranja mentalnog zdravlja i jačanja društvene odgovornosti. Bez straha ustaje i javno govori o temama polazeći od perfekcionizma preko pojave odljeva mozgova pa sve do društvene diskriminacije i segregacije. Nastupala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, pjesničkih večeri, slam natjecanja te dala glas u 2 dokumentarna filma. Za poetski dokumentarac “Poštovana predsjednice” kreirala je istoimenu spoken word pjesmu, a film je 2019. godine odnio nagradu za najbolji dokumentarni film na Tuzla Film Festivalu. Koncem 2019. godine, s autorskim spoken word pjesmama nastupa u palači Ujedinjenih naroda na temu: “Building Trust in Post-War Communities” uoči Geneva Peace Weeka. Mjesec dana nakon UN nastupa, pred zagrebačkom publikom drži TEDx govor na temu “Kako ostati nesretan do kraja života?”.

Tags:

  • Show Comments (1)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.