Nina Butić Ivanković: Omogućite zaposlenicima da pomažu drugima

Nina Butić Ivanković: Omogućite zaposlenicima da pomažu drugima

Organizirano volontiranje stvara dobrobit za sve uključene – zaposlenike i poslodavce, povećava zadovoljstvo i angažiranost zaposlenika, doprinosi boljem imidžu poslodavca, ali najvažnije od svega, pomaže potrebitima u zajednici

Razgovarala: Vedrana Prevendar
Foto: Nina Butić Ivanković

Volonterski centar Zagreb, u suradnji s Hrvatskim centrom za razvoj volonterstva, 10. rujna 2021. je održao 4. Nacionalnu konferenciju o volontiranju zaposlenika s glavnom temom „Volontiranje kao poluga za angažman zaposlenika, employer branding i pozitivan utjecaj na zajednicu“. Konferencija je održana s ciljem osvještavanja važnosti volontiranja zaposlenika te dobrobiti koje ono donosi kako za zaposlenike i organizacije, tako i zajednicu.

Nina Butić Ivanković: Omogućite zaposlenicima da pomažu drugima

Povodom održavanja konferencije koju je pratilo više od 200 sudionika, razgovarali smo s Ninom Butić Ivanković, izvršnom direktoricom Volonterskog centra Zagreb.

Kako djeluje Volonterski centar Zagreb? Imate li bazu udruga kojima redovito pomažete ili su tu uključene i privatne osobe kojima treba neka vrsta pomoći?

Volonterski centar Zagreb, ili kako ga mi zovemo VCZ, organizacija je civilnog društva koja djeluje kao resursni centar s ciljem povećanja osviještenosti šire javnosti o značenju i vrijednostima volonterstva, povećanja broja građana uključenih u volontiranje i broja volonterskih programa koji pridonose rješavanju aktualnih problema u zajednici, i osnaživanja organizatora volontiranja kao što su udruge, javne ustavnove i ostale neprofitne organizacije.

Ciljeve ostvarujemo kroz nekoliko strateških područja, kao što su informiranje građana i organizacija o volonterstvu te povezivanje/posredovanje u ponudi i potražnji volonterskog rada između volontera i organizatora volontiranja putem Volonteke, online platforme za volontiranje. VCZ u svojoj bazi ima više od 19.000 volontera i 842 organizatora volontiranja.

Također, promoviramo vrijednosti volontiranja redovitim komunikacijskim aktivnostima ali i događanjama poput Hrvatska volontira, Volonterski Oskar, i Konferencije o volontiranju zaposlenika koja se nedavno održala.

Važan dio našeg rada uključuje edukaciju, tako da cijeli niz godina radimo u području školskog volontiranja. Posljednjih godina fokus je na razvoju i jačanju školskih volonterskih klubova kao nositelja društvenog aktivizma unutar odgojno-obrazovnih ustanova. Imamo i naše vlastite edukacije za koordinatore volontera u neprofitnim organizacijama.

U sklopu Hrvatskog centra za razvoj volonterstva čiji smo članovi osnivači, kao i ostali regionalni volonterski centri u Hrvatskoj, kroz zagovaranje doprinosimo razvoju volonterstva u Hrvatskoj.

Kako volontiranje utječe na employer branding tvrtke?

Zaposlenici, posebno milenijalci, brinu o tome kakav utjecaj njihov rad i tvrtka imaju na zajednicu. Trenutačno, 50 posto radne snage na svijetu čine milenijalci, što prisiljava organizacije da unaprijede svoje djelovanje kako bi privukle talente. Milenijalci traže osjećaj svrhe i to utječe na njihovu odluku pri odabiru poslodavca.

Organizacije koje pružaju snažan osjećaj svrhe će lakše privući talente u generacijama milenijalaca i gen Z. Prema Volunteering Queensland, 60% milenijalaca želi raditi za tvrtke sa ‘svrhom’, a osjećaj svrhe i utjecaja na društvo drugi je glavni kriterij za mlade pri razmatranju prilika za posao.

Nove generacije očekuju integraciju društvene odgovornosti u poslovanje. Net impact istraživanje pokazuje da čak 88% milenijalaca smatra kako se poduzeća trebaju proaktivno uključivati u društvena i okolišna pitanja.

Mnogim milenijalcima i generaciji Z pandemija je pojačala želju za pokretanjem pozitivnih promjena u njihovim zajednicama. Prema Deloitte 2020. Millenial Survey-u oko tri četvrtine ispitanika reklo je da ih je pandemija učinila ih još osjetljivijima prema potrebama drugih u njihovim lokalnim zajednicama.

Prema vašem dosadašnjem iskustvu, manifestira li se volontiranje i na organizacijsku kulturu tvrtki, te međusobni odnos zaposlenika i njihovih nadređenih?

Svakako, upravo zato je glavna tema konferencije bila volontiranje zaposlenika kao poluga za angažman zaposlenika, employer branding i pozitivan utjecaj na zajednicu. Svrha je uvijek utjecala na ljude i poslovanje, no snažna kriza istaknula je njezinu važnost kako za pojedince tako i za organizacije. Svrha je vjerovanje da je naš život važan i da činimo razliku. To je osjećanje da smo vođeni važnim vrijednostima.

Ključan element svrhe je usklađenje. Zaposlenici će biti najangažiraniji kada su vrijednosti organizacije ujedno bliske njihovim vrijednostima, kada osjećaju da mogu doprinijeti široj slici.

Svrha pokreće angažman zaposlenika. Prema Social Purpose Institute-u, zaposlenici čija je svrha ispunjena ostaju čak 20% dulje kod svog poslodavca, 50% je veća vjerojatnost da će biti na rukovodećim pozicijama, 47% veća vjerojatnost da će biti promotori svojih poslodavaca i imaju 64% višu razinu zadovoljstva u svom poslu.

Kako ojačati osjećaj svrhe kod zaposlenika? Omogućite im da pomažu drugima, da imaju pozitivan utjecaj na zajednicu.

Možete li nam nešto više reći o Povelji o volontiranju zaposlenika i kako se neka tvrtka može uključiti u volontiranje?

Povelja o volontiranju zaposlenika prva je inicijativa takve vrste u Europi kojom se potiče sustavni pristup i aktivnije promicanje volontiranja, a zajedničkim snagama su je pokrenuli 2019. godine Volonterski centar Zagreb, Hrvatski centar za razvoj volonterstva i Mreža za razvoj korporativnog volontiranja.

Povelju mogu potpisati sve privatne i javne organizacije, a jednako se odnosi na organizacije koje već imaju programe volontiranja, one koje su na samim počecima, kao i one koje tek namjeravaju započeti s volontiranjem zaposlenika. Povelju o volontiranju zaposlenika dosada je u Hrvatskoj potpisalo 28 poslodavaca, uključujući privatne i javne tvrtke te javne institucije.

Tvrtka se može izravno povezati s nekom organizacijom civilnog društva koja u svoj rad uključuje volontere, ili se pak može obratiti volonterskom centru za podršku oko započinjanja volontiranja zaposlenika.

Volontiranje igra ključnu ulogu u ostvarenju Ciljeva održivog razvoja UN-a, a organizacije su sve više usmjerene jasnom povezivanju COR-ova sa svojim društveno odgovornim inicijativama i sa svojim poslovnim strategijama.

U kakve akcije volontiranja se zaposlenici tvrtki najčešće angažiraju i na koji način?

Volontiranje doprinosi osjećaju zadovoljstva, osjećaju kontrole nad svojim životom, subjektivnom zdravlju. Istovremeno, smanjuje izolaciju, što je ključno u našem „novom normalnom“.

Tradicionalno volontiranje je u pandemijsko vrijeme ograničeno, što je prilika da organizacije pokažu agilnost i u području društveno odgovornog poslovanja. Pandemija je dovela do porasta online volontiranja putem kojeg zaposlenici mogu ponuditi svoje vrijeme u skladu sa svojim znanjima i vještinama. Volontirati se može i na otvorenom, poštivajući epidemiološke mjere.

I ovoga puta kriza se pokazala kao prilika – prilika da pomognemo sebi i drugima, da osnažimo organizacije i zajednice. Kriza je ojačala svijest da nismo sami, da smo dio zajednice, istaknula je solidarnost koja se temelji na vrijednostima empatije, povjerenja, odgovornosti, uzajamnosti i ravnopravnosti.

Želimo, zajedno s poslovnim sektorom, stvoriti okruženje u kojem se volontiranje potiče i shvaća kao dio svakodnevnog života, okruženje koje podržava ljude i organizacije u stvaranju boljeg svijeta za sve.

Tags:

  • Show Comments (0)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Ads