Dragan Petric: Tehnologija mijenja način na koji živimo

Dragan Petric: Tehnologija mijenja način na koji živimo

Tehnologija mijenja način na koji živimo, pa i način na koji radimo pa obično zažive one tehnologije kod kojih je omjer prednosti i nedostataka u velikoj mjeri na prednostima.

”Najdragocjenija nematerijalna vrijednost koju možete steći kada je riječ o poslu je – povjerenje! Ako vjerujete da dobivate maksimum i ako vam vjeruju da dajete maksimum, nema tog mamca zbog kojeg bi vrijedilo zagristi bilo čiju udicu!”
Objavio je to Dragan Petric, izvršni urednik mjesečnika Bug, ICT novinar s 20-godišnjim iskustvom, urednik i analitičar, autor tisuća članaka u brojnim medijima Hrvatske i SAD-a. Knjiga ”Velika knjiga o Worl Wide Webu”, koja je ostala zapamćena kao predmet prve internetske kupnje obavljene u Hrvatskoj, njegovo je autorsko djelo, uz još 4 stručne knjige iz područja informatičke i matematičke znanosti. Njegova objava na LinkedIn-u navela me je da porazgovaram s njim i doznam kako razmišlja o poslovnim strukturama danas i novim tehnologijama, naravno.

Razgovarala: Josipa Celinić
Foto: privatna arhiva

Što Vas je Vaše dosadašnje iskustvo naučilo o poslovnom svijetu općenito?

Ono u što sam se uvjerio bezbroj puta – ili barem puno više puta nego u bilo što drugo – jest to da će svatko napraviti najbolji mogući posao ako se radeći ga zabavlja. Što više način rada podrediš tome da i tebi i tvojem timu bude zabavno, to će rezultat biti impresivniji. Najbolje stvari koje sam ikada napravio nastale su uz puno smijeha, dobrih provoda i stvaranja neraskidivih prijateljstava kroz uživanje u dobrom društvu i stvaranju.

Što smatrate najvažnijim u radu s ljudima? Što je najvrednije što može i što bi trebao ponuditi poslodavac, a što zaposlenik?

Pa to je upravo povjerenje. Ne mislim pritom da morate slijepo vjerovati bilo kome, već da morate izgraditi kod drugih povjerenje prema sebi. Kad ste poslodavac, najsretnije, a samim time i najproduktivnije radnike imat ćete ako ste stekli njihovo povjerenje, dakle ako nikada niti ne posumnjaju da ih iskorištavate.

S druge strane, najmanje stresa i najviše radnog zadovoljstva i mogućnosti za napredak i bolja primanja imat ćete ako steknete povjerenje svojeg poslodavca, tj. ako i on nikada niti ne posumnja da vi iskorištavate njega i tvrtku u kojoj radite.

 

Idealna organizacijska kultura

Kako izgleda za Vas idealna organizacijska kultura?

Ona u kojoj svi do jednog u toj organizaciji dolaze na posao s veseljem. Gdje umjesto s grčem u želucu na posao dolaze jedva čekajući da uđu u svoj ured. Mislim da se to ne postiže nikakvim „fensi“ uredima sa stolovima za ping-pong i pikadom ili besplatnim ručkom i kavama, nego prije svega maksimalnim mogućim primanjima, nenametljivim ljudskim odnosima, fleksibilnim radnim vremenom i radnim mjestom i odgovornošću svih prema vlastitim radnim zadacima i rokovima.

Smatrate li da razvoj tehnologija olakšava život i posao danas?

Da, svakako. Uzmimo, na primjer, mobitele. Omogućavaju nam da one najhitnije stvari obavimo s bilo kojeg mjesta, bilo kada, poput, recimo, odgovaranja na neki hitni email i tako uštedimo vrijeme i sebi i drugima i ubrzamo radni proces, jer nas nitko ne čeka – to je prije samo desetak godina bilo nezamislivo. Korisnost svakog tehnološkog dosega može se potkrijepiti sličnim primjerima.

Prema pojedinim istraživanjima informatičke pismenosti Hrvati zauzimaju visoko mjesto na ljestvici pismenosti. No neki sektori našeg društva ipak kaskaju za ostatkom. Gdje je zapelo?

Nisam siguran da je išta zapelo. Nove generacije odrastaju uz tehnologije i s odmakom vremena sve veći udio mladih je informatički pismen. Njihovim stasanjem i ulaskom u poslovni svijet s vremenom se povećava i udio informatički pismenih zaposlenih ljudi. Oni sektori koji imaju pretežito mlađu radnu snagu, logično, imaju i veći informatičku opismenjenost djelatnika od sektora sa starijom radnom snagom.

 

Utjecaj tehnologija (”stalna prisutnost”) na svakodnevicu  

Kako Vi objašnjavate vezu između produktivnosti i tehnologije? Smatrate li da ona može poništiti utjecaj demografskih promjena, nejednakosti i utjecati na pojedinca općenito?

Tehnologija mijenja način na koji živimo, pa i način na koji radimo. Razvoj tehnologije događa se zato što su te promjene pretežito na bolje. Nisu nužno uvijek na bolje, ali uglavnom jesu. Prirodno je da svaka tehnološka novotarija, osim očiglednih prednosti koje donosi u praktičnost življenja i rada, ima i neke neželjene nuspojave, no zato obično zažive one tehnologije kod kojih je omjer prednosti i nedostataka u velikoj mjeri na prednostima.

Kao zaljubljenik u nove tehnologije, mislite li da nas teh. noviteti i mediji previše stimuliraju i stvaraju distrakciju (od posla ili privatnog života) te da je ”stalna prisutnost” na poslu i svugdje razlog smanjene produktivnosti?

To da smo ovisnici o ekranima svakako stoji, osobito mlađe generacije i to se svakako odražava na koncentraciju i tzv. attention span, koji je sve kraći što ste mlađa generacija, odnosno što ste više „ovisni“ o ekranu. Kratka mogućnost zadržavanja pažnje doista se može loše odraziti na produktivnost, no ako se radni procesi prilagode tom suvremenom načinu življenja uz ekrane, onda se kratka pažnja može iskoristiti i za povećanje produktivnosti. Primjerice, stavimo rok za obavljanje radnog zadatka kao prioritet, a ne metodiku, radno vrijeme ili neki treći zastarjeli faktor.

 

Budućnost u svijetu tehnologije

Koje je Vaše mišljenje o stavu da tehnologija uz sve svoje prednosti razdvaja ljude?

Tehnologije koje su razvijene kako bi poboljšavale ljudske odnose, poput društvenih mreža, ne bi uspjele da doista ne poboljšavaju ljudske odnose, no da, katkada je njihova posljedica i ta da ljude razdvoje. Lakše je, primjerice, posvađati se putem Facebooka ili LinkedIna nego uživo, no isto tako, lakše je održavati prijateljstva i poznanstva, pa i stvarati nova, zahvaljujući Facebooku i LinkedInu. Isto vrijedi i za bilo koji drugi tehnološki doseg koji ima ikakav utjecaj na ljudske odnose.

Što smatrate ”najblesavijim” tehnološkim izumom do sad, a što savršenim izumom?

Električni romobili mi nikako nisu „sjeli“. Kod nas se to malo osjeti jer ih (još uvijek) nema puno, no u nekom zapadnom velegradu, poput recimo Berlina, gdje čak nekoliko tvrtki nudi njihov najam putem mobilnog appa za brzinski prijevoz po gradu, stvar je postala iritantna. Romobila je bezbroj, leže po ulicama, jure nečujno, množe se… Savršen izum je definitivno mobitel, tj. smartfon. Imati računalo u džepu, stalno spojeno na Internet, najrevolucionarniji je tehnološki doseg svih vremena.

Iako nove tehnologije preuzimaju nekadašnje ljudske poslove te se stvara tehnološki višak, Internet i društvene mreže te tehnološki svijet općenito stvaraju neka nova radna mjesta. Što prema Vašem mišljenju možemo očekivati u budućnosti?

Možemo očekivati da će radnih mjesta biti puno više nego prije. Istina je da se nekreativna, repetitivna zanimanja mogu lako zamijeniti softverskim algoritmima koji pogone robotizirane uređaje i da će zapošljavanje ljudi na takvim pozicijama postati izlišno, no razvoj tehnologije stvara puno veći broj radnih mjesta. Konkretno, programiranje je svakako najtraženija suvremena vještina i u svijetu trenutačno nedostaje stotine tisuća programera.

Sličnih zanimanja za kojima postoji takva golema potražnja je sve više i broj otvorenih pozicija diljem svijeta za takva zanimanja višestruko nadmašuje količinu ljudi koji rade posao kakav danas može obavljati softver i/ili hardver.

Koristite li godišnji odmor? Bez službenog mobitela, laptopa…

Koristim godišnji odmor i to najčešće cijeli, „u komadu“, pa provedem po mjesec dana tijekom ljeta na moru. Mobitel i dalje stalno imam uz sebe, ali laptop doista koristim izuzetno rijetko na odmoru. Neka druga problematika rada postaje mi glavna dnevna okupacija, kao na primjer – koje namirnice nabaviti za ručak, koliko i kada skuhati i kako navečer natjerati djecu na tuširanje.

Ako govorimo o budućnosti tehnologija, možemo li ”očekivati neočekivano“?

Pa ne baš. Tehnologija se razvija brzo, ali ne baš preko noći, pa smo ipak u prilici i po nekoliko godina unaprijed znati kakve nas novotarije tek čekaju, a dolaze sigurno. Autonomna vozila, pametni gradovi, multiview prijenosi sportskih i koncertnih događaja, telemedicina, 3D print hrane, vegetarijanske simulacije mesa… To su tehnološki trendovi za koje svi znamo i koji će se sigurno dogoditi, no još uvijek ih u stvarnom životu susrećemo jako rijetko. Tako je bilo u povijesti, tako je sada, tako će biti i u budućnosti.

Tags:

  • Show Comments (2)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Ads