Davor Bruketa: ”Ja sam prvenstveno kreativac koji voli biznis. Brojke su važne, intuicija je još važnija i rano ustajanje je najvažnije”.
Razgovarala: Josipa Celinić
Foto: Aleksandar Selak, Luka Šalamun, Mirna Ptiček
Vjerojatno ne postoji čovjek na ovom svijetu koji se u nekom trenutku nije zapitao kako uspjeti, ili koja je razlika između uspješnog i neuspješnog pojedinca. Beskonačna promišljanja i filozofska tumačenja izjave da uspjeh nije ono što imate nego ono što već jeste, možda izaziva strah, možda pruža trenutnu zadovoljštinu i smiraj naleta ambicije, ali samopouzdanje je kažu faktor koji u mnogočemu čini razliku.
Kod pojedinaca koji imaju samopouzdanje u vlastite sposobnosti i provedbu nauma, ili onih koji se s vremenom nauče rukovati tom snažnom karakternom osobinom, neke dodatne vrijednosti istaknute su također kao iznimne i odlučujuće. Nikad ne zaboravi tko si, trudi se biti prvenstveno čovjek, i biti strastven u onome što radiš – zvuči lako.
Jedan takav pojedinac, koji se prihvatio osobnog izazova i razvoja kreativnosti i biznisa, i postao vidljiv svijetu javnosti još prije 20-ak godina je i naš sugovornik.
Davor Bruketa, kreativni direktor agencije Bruketa&Žinić&Grey i sam je brend. Koje su ”boje” njegova osobnog brenda, kako izgleda put ka uspjehu i koji je najvažniji kapital za svijet koji te sluša, podijelio je s nama u ovom intervjuu.
Njegove riječi: Budi svoj i trendovi će pratiti tebe – jasno opisuje njega i njegovu viziju uspjeha, koji kroz njega izgleda tako lak i moguć svima!
Tko je Davor Bruketa? Kul lik koji voli svoj posao, reciklira i trenira ili je strogi direktor, vođen nekim ludim driveom kreative, koji spava 4 sata i voli brojke?
Ja sam prvenstveno kreativac koji voli biznis. Brojke su važne, intuicija je još važnija i rano ustajanje je najvažnije.
Izazov je istaknuti se, a jedini način da to napraviš je da radiš nešto do čega ti je stalo, što te istinski zanima, što jako voliš, jer je konkurencija tolika da moraš uživati u tome što radiš da bi mogao uložiti maksimalnu energiju da bi to bilo nešto posebno što će ljudi primijetiti.
Kreativni ste direktor i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey. Svima znana agencija brojnima je i željeno mjesto rada. Što mislite zašto ste toliko poželjan poslodavac? Što Vaša agencija pruža svojim djelatnicima, za razliku od drugih?
Mi smo dizajn i digitalni hub globalne Grey grupe, gotovo polovica naših prihoda dolazi iz inozemstva i radimo na kampanjama koje se vrte u cijeloj Europi. Kroz najsuvremenije suradničke procese, zajedno s našim klijentima, kreiramo nove proizvode i usluge koje u sebi imaju ugrađen interes ciljane javnosti.
Samo neki od raznolikih zadataka koji su proteklih mjeseci prošli kroz agenciju su primjerice brending kampanja za Astanu, kreiranje novih proizvoda za klijente u Švicarskoj i Sloveniji, UX dizajn za aplikaciju globalne Grey grupe, paneuropske kampanje za nekoliko brandova The Coca-Cola Company, velik rebrending Vipa u A1, projekt s Višnjom Pevec za Karlovačko pivo, projektiranje prodajnih procesa i prodajnih mjesta i brojni drugi.
Zajednički nazivnik svih ovih zadataka je kreativnost, efikasan alat za rješavanje poslovnih i društvenih izazova.
Bez obzira radite li u našoj agenciji kao arhitekt, projektant korisničkog iskustva, digitalni analitičar, psiholog, dizajner, projektni voditelj, produkt dizajner, community manager, strateg ili brend konzultant – sudjelujete u projektima koji utječu na ponašanje ljudi i koji osim komercijalnih efekata snažno utječu na društvo. To je velika odgovornost i snažna motivacija.
U svemu tome nismo zaboravili da naši korijeni leže u dizajnu – Knjiga Nada koju smo radili s Adris grupom proglašena je jednom od najbolje dizajniranih knjiga na svijetu i kao takva postala dio kolekcije rijetkih knjiga i rukopisa u knjižnicama sveučilišta Yale i Columbia, a ambalaža koju smo radili za Chiavalon maslinovo ulje je prema portalu Packaging of the World jedna od najboljih na svijetu u protekloj godini.
LEKCIJE 20-GODIŠNJEG ISKUSTVA
Cjelokupan profesionalni uspjeh vezan je uz Agenciju u kojoj ste radili na brojnim projektima. Imate više od 20 godina iskustva i imali ste priliku raditi s brojnim brendovima u različitim poslovnim izazovima. Što je danas potrebno za uspješan biznis, za razliku od 90- ih? Koje su razlike agencijskog posla danas, od onog s Vaših početaka?
Hijerarhijske sustave polako smjenjuje konsenzualni i kolaborativni pristup rješavanju izazova. Organizacije koje su usvojile takve principe rada fleksibilnije i brže reagiraju na promjene u poslovnom okruženju. Njihovi zaposlenici su motiviraniji, kreativniji i proaktivniji od ljudi iz tradicionalnih organizacija.
U skladu s tim, sve manje radimo ZA oglašivače, a sve više S oglašivačima.
Sve češće zadatke rješavamo kroz zajednički proces. Nekad bismo otišli kući i vratili se s rješenjem, danas uz design thinking, razne oblike sprintova i slične kolaborativne alate izazove rješavamo zajedno.
Sinergija nastaje jer naručitelj ima dubok uvid u svoje poslovanje, a mi imamo nabildan kreativni mišić i nov pogled na situaciju. Nedavno smo na taj način s velikom internacionalnom kompanijom razvijali novi proizvod za švicarsko tržište. Rezultat radionice bilo je nekoliko koncepta koje smo vrlo brzo, jeftino i jednostavno testirali kroz Instagram.
Nekad su se projekti radili kroz dugotrajan razvoj i nakon dugo vremena i puno investicija izašli bi u javnost kada bi se vidjelo jesu li uspješni ili ne. Danas imamo mogućnost brzo testirati ideje s malim troškom i vidjeti rade li ili ne.
Danas je vizualni identitet puno kompleksniji sustav od logotipa i njegove boje.
Jedna ste od najviše nagrađivanih reklamnih agencija u jugoistočnoj Europi s više od 450 međunarodnih nagrada za kreativnost i efikasnost u oglašavanju i dizajnu. Jeste li ikad sanjali takav uspjeh?
Uvijek ima prostora za rast i poboljšanje. Mislim da je pred nama još jako puno stvari za naučiti i napraviti. Iako je izvoz činio gotovo polovicu naših prihoda u 2018., mislim da tu ima puno prostora za rast. Nagrade govore o prošlosti, a mi smo fokusirani na budućnost.
KAKO NATJERATI SVIJET DA TE SLUŠA?
Često Vas nazivaju okorjelim kreativcem, a mnogi će reći da ste i Vi sami brend. Je li u današnjem šarenom svijetu teže biti kreativan i drugačiji nego nekad prije, ili je ipak suprotno? Koliko često imate priliku susresti se s nečim što Vas oduševi?
Nikada u povijesti nije bilo više prilika za svakog tko ima priključak na Internet. Danas distribucija informacija i ideja više nije privilegij samo bogatih i moćnih. To je povijesna promjena u društvu. Ako imaš neku super ideju, cijeli svijet će te slušati.
Tko god ima priključak na Internet više se ne može opravdavati za bilo što, jer ima toliko primjera ljudi koji apsolutno nisu bili privilegirani, dapače imali su negativan start, a uspjeli su napraviti čuda samo zato jer su kvalitetno promišljali o stvarima i distribuirali te ideje kroz digitalni kanal.
Naravno, izazov je istaknuti se, a jedini način da to napraviš je da radiš nešto do čega ti je stalo, što te istinski zanima, što jako voliš, jer je konkurencija tolika da moraš uživati u tome što radiš da bi mogao uložiti maksimalnu energiju kako bi to bilo nešto posebno što će ljudi primijetiti.
Biti prepoznatljiv u šumi informacija je važan kapital.
Neki brendovi kreiraju svoj vizualni identitet uzimajući u obzir neke sentimentalne aspekte priče koja je iza samog brenda, neki žele pokazati kreativnost, neki ciljaju na utjecaj psihologije – crvena znači odvažnost i sl. Što mislite o kreativnosti logotipa brendova danas? Je li boja važna?
Danas je vizualni identitet puno kompleksniji sustav od logotipa i njegove boje. Projektira
se od čitavog niza elemenata koji utječu na sva osjetila. Tehnologija to omogućava, iako, naravno, što je poslovni sustav kompleksniji, to vizualni sustav mora biti jednostavniji.
Identitet danas podrazumijeva skup puno više elemenata nego što je to bilo prije, a tendencija je da se taj skup samo povećava. Nekad su to bili znak i logotip, danas boja, miris, okus, taktilno, boja glasa, lice iza brenda. Dio identiteta Facebooka su i majice koje nosi Zuckerberg.
OSOBNI KANAL USPJEŠNOSTI
Kada govorimo o brendovima i komunikaciji njihove priče koja stoji iza vizualnog identiteta brenda, postoje li i kakve su razlike našeg tržišta naspram inozemnog? Na stranu razlike u karakternim i društveno – socijalnim specifičnostima pojedinih naroda, postoje li neke posebnosti (pozitivne ili negativne) našeg tržišta, koje možda nećemo vidjeti vani?
Zapadnoeuropsko i sjevernoameričko tržište imaju veći broj subjekata u komercijalnom i nekomercijalnom sektoru pa tako i veći broj vizualno pismenih ljudi koji upravljaju tim sustavima pa je i veći broj kvalitetnih rješenja. Hrvatska je integralni dio Europe i u manjoj ili većoj mjeri reflektira ono što se događa na stranim tržištima, Hrvatska je dio najbolje četvrtine planeta i dio svega što se u njemu događa.
Glavno je da si strastven oko onoga što radiš i to je jedini način da uvidiš gdje je prostor za poboljšanje i da radiš stvari koje nisu praćenje trendova nego da zaista kreiraš nove stvari i nešto što još nitko nije radio.
Informacije putuju brzo, šarenilo ideja, sloboda pristupa poslu, kreativnost – koliko brendova doista uspijeva iskoristiti sve resurse?
Ako danas želiš iskoristiti sve resurse, sve dostupne kanale komunikacije, to je praktički neizvedivo i dosta je važno fokusirati se na ono što će najbolje funkcionirati u tvom slučaju. Za neke brendove i samo jedna objava na nekoj društvenoj mreži može biti učinkovita.
Nekad je postojao Brandoctor, a danas je posao brendinga integriran s ostatkom komunikacijskog posla unutar Agencije. Stvarate inspirativne brendove, kreirate njihov vizualni identitet i komunikaciju, te pomažete vidljivosti novih brendova. U kreativnim zadaci- ma koliko je poželjno pratiti trendove? Ili je važnije biti svoj?
U životu je najvažnije biti svoj pa će trendovi pratiti tebe.
U Hrvatskoj i inozemstvu predajete studentima. Koja je glavna misao o kulturi brendiranja koju biste voljeli da Vaši slušatelji čuju?
Glavno je da si strastven oko onoga što radiš i to je jedini način da uvidiš gdje je prostor za poboljšanje i da radiš stvari koje nisu praćenje trendova nego da zaista kreiraš nove stvari i nešto što još nitko nije radio. Mladima je važno da počnu rano raditi, i ako ih roditelji mogu financirati, da budu zahvalni što zbog toga mogu eksperimentirati i otkriti što ih zanima, da ne budu sitni kalkulatori i da osluškuju što je predmet njihovog interesa i da pokušaju u tome biti najbolji.
Moja profesorica hrvatskog je govorila – što god radio, ako si najbolji na svijetu, uvijek ćeš imati posla. To možeš jedino ako ti je do tog što radiš jako stalo, a ako to radiš samo za plaću, nećeš biti uspješan. Kada otkriješ do čega ti je stalo i kada to radiš najbolje na svijetu, imaš kanal kroz koji će cijeli svijet znati da si u tome fakat super.
Show Comments (0)