U svijetu inspirativnih govornika, biznis gurua, kulture koja potiče ideju da jedan posao više nije dovoljan (zašto još uvijek nemate drugi ili treći izvor prihoda?), pauza od rada gotovo je pobuna. Uspoređujete li se s drugima i njihovim uspjesima, možda vam se čini da si pauzu, zapravo, niti ne možete priuštiti. Žrvanj se okreće i ne planira stati – ispadnete li iz igre, nepovratno ćete zaostati.
No, je li stvarno tako? Želite li poboljšati produktivnost, potaknuti kreativnost i uspješno rješavanje izazova – prestanite raditi.
Piše: Talija Zadro
Foto: Dhar media
Sabbatical, izraz sve poznatiji u zapadnom korporativnom svijetu, a koji označava produženu karijernu pauzu, potječe od biblijske riječi „sabbath“, što znači dan odmora tj. sedmi dan u tjednu.
Korporativni sabbatical je vrijeme u kojem tvrtka zaposlenom pruža duži period slobodnih dana (od mjesec pa do godine dana), a koji može biti plaćen ili neplaćen, ovisno o poslodavcu. Neki ga koriste u svrhu vlastitog karijernog te napretka kompanije, a neki u osobne svrhe: baveći se sobom, provodeći više vremena s obitelji, putujući pa čak i volontirajući, a nerijetko i zato da bi izbjegli preopterećenost brzog života i burnout. Ista radna pozicija po povratku na posao zagarantirana je – ako ne ista, onda najsličnija onoj na kojoj je osoba bila prije korištenja pauze.
Zapadne tvrtke, Adobe ili PayPal, nakon uzastopno provedenih 5 godina rada u korporaciji, zaposlenicima pružaju 4 tjedna plaćenog sabbaticala, dok ih Intel daje 8, nakon svake 7. godine rada.
I mada u zapadnim korporacijama prisutnost sabbaticala rapidno raste (u 2017. prisutan je u 17% kompanija), još uvijek nije tako česta pojava. No, pojedini poslodavci kao što je VW, BMW i Lufthansa čak ga i potiču. U hrvatskim tvrtkama sabbaticala koliko nam je poznato nema, bez obzira na to što i Hrvati kaskaju za zapadnjacima u činjenici da ne koriste godišnji odmor u cijelosti. 15% Hrvata u 2019. nije iskoristilo kompletan godišnji, dok ga više od polovice Amerikanaca preskače. A važnost dobrog odmora i odmaka od posla poznata je – potrebno je „napuniti baterije“. Isto kao i s godišnjeg, i sa sabbaticala zaposlenici se vraćaju odmorni, ispunjeni i svježi, pa i s novim idejama, znanjima, istraživanjima i prijedlozima za obogaćivanje svoje karijere i kompanije.
Zapadne tvrtke, Adobe ili PayPal, nakon uzastopno provedenih 5 godina rada u korporaciji, zaposlenicima pružaju 4 tjedna plaćenog sabbaticala, dok ih Intel daje 8, nakon svake 7. godine rada. Deloitte nudi čak dvije forme sabbaticala: prvu kao mjesec dana neplaćene pauze koju zaposlenik može koristiti za bilo koju osobnu svrhu, ili drugu u trajanju od 3-6 mjeseci, koju može koristiti za volonterstvo ili ostvarivanje bilo profesionalnog, bilo osobnog rasta vezanog za karijeru. U vrijeme trajanja druge opcije sabbaticala, u Deloitteu zaposlenik dobiva 40% od iznosa plaće koju je dobivao prije korištenja pauze. Sabbatical tako može biti i moćan alat za zapošljavanje – kao motivacija budućih zaposlenika ili ona kojom ćete ih dugo godina zadržati u kompaniji.
Korištenje sabbaticala kao time offa od posla može smanjiti burnout, kaže istraživanje koje je 2011. proveo Study of nonprofit professionals u Južnoj Koreji. Navedena studija pokazala je da mjesec dana karijerne pauze ne samo da smanjuje burnout te poboljšava zdravlje pojedinca općenito, već i povećava osjećaj dobrobiti među ispitanicima te predanost organizaciji.
U hrvatskim tvrtkama sabbaticala koliko nam je poznato nema, bez obzira na to što i Hrvati kaskaju za zapadnjacima u činjenici da ne koriste godišnji odmor u cijelosti.
Drugim je istraživanjem, koje su proveli TSNE-ina Deborah Linnell i Compass Pointov Tim Wolfred, dokazano da čak i sabbatical lidera s vodećih pozicija, doduše neprofitnog sektora, donosi benefite kompanijama. Studija je pokazala da, osim što su se izvršni direktori s pauze vraćali energični, s novim idejama, vizijama i inovacijama, a vodstvo učenjem u sabbaticalu ojačalo planiranjem i znanjima, da se i organizacijski kapacitet povećavao – s obzirom na to da je zbog odsustva voditelja organizaciju preuzela druga razina. Osnivači tvrtki dobivali su novu perspektivu o potrebama zajednice kroz njen feedback. Zbog svega navedenog, voditelji studije preporučuju sabbatical kao najbolju praksu za razvoj vođenja, planiranje i bildanje organizacijskog kapaciteta neprofitnih korporacija.
Znamo da je uvođenje sabbaticala teško jer zahtijeva rezervne snage u vidu zaposlenika koji će posao preuzeti umjesto onoga koji pauzu koristi, ali kompanije koje ga uvode imaju benefite: osim svega dosad navedenog, imaju i manju fluktuaciju ljudi. Recept za korporativni napredak sadrži, između ostalog, oduvijek neminovne sastojke: odgovornost, moral, nova znanja, inovativnost, kreativnost, praćenje trendova i tehnologija… i nezaobilazno – zadovoljne i predane – ljude.
Na kraju, može li takav koncept zaživjeti kod nas? Kako bismo odgovorili na to pitanje, zapitajmo se kako gledamo na ideju pauze od rada. Je li potreba za odmorom znak slabosti? Lijenosti? Je li briga o mentalnom zdravlju još uvijek tabu tema? Činjenica je da tvrtke koje grade svoje uspjehe na zadovoljstvu zaposlenika ostvaruju dugoročne uspjehe. Vrijeme je da slijedimo njihov primjer i redefiniramo produktivnost kao jednu stranu medalje. Druga je odmor.
Show Comments (1)