INTERVJU: Marina Pavković, ZAGREBAČKI VELESAJAM
Pripremila: Josipa Šola
Foto: Zlatko Pavelić
Biste li rekli da je Marina Pavković gospođa zanimljivog životopisa i bogatog poslovnog iskustva?
Rekla bih da se skupilo poprilično suradnji, stručnih i znanstvenih projekata, kao i izuzetnih ljudi s kojima sam ih uspješno realizirala.
Trenutačno ste na poziciji voditeljice podružnice Zagrebačkog velesajma. Kakav je osjećaj biti na čelu tvrtke koja ima infrastrukturu jednog manjeg grada?
Prvenstveno poštovanje prema stogodišnjem brendu nastalom na vizionarstvu ljudi prošlog stoljeća, koji su gradu Zagrebu ostavili u nasljedstvo prostorno arhitektonski dragulj, čija vrijednost, u svakom pogledu, prvenstveno ekonomskom i urbanističkom, ne blijedi unatoč vremenu.
Po brojnim parametrima jedan od najvećih svjetskih sajmova obilježava 106 godina. Mislite li da postoji svjesnost o važnosti jedne tako duge tradicije?
Da, postoji u svakom slučaju s obzirom da prostor Zagrebačkog velesajma uz brend identitet sajamskog poslovanja i reminiscencije na ogroman gospodarski značaj koji je u zlatnim godinama sajmovanja imao, proteže svoj brend identitet i na urbanizam i arhitekturu koji ga čine jedinstvenim. Važno je biti svjestan gradske prostorne pozicije i velikog potencijala za Grad Zagreb.
Što mislite čemu ili komu se Velesajam može zahvaliti jer ga krasi naziv jednog od zagrebačkih najprepoznatljivijih brendova?
Prvenstveno vizionarstvu tadašnjeg gradonačelnika Holjevca koji je prelaskom Save i gradnjom kompleksa novog sajmišta, brendirao i vlastito ime. Iza svakog velikog djela stoji pojedinac, koji omogući da se nešto dogodi.
Gradonačelnik Holjevac je zajedno s urbanistima tri godine analizirao prostor, da bi se gradnja realizirala u kratkom vremenu. I da bi se kroz godine koje slijede Zagrebački velesajam nametnuo na karti svijeta kao nezaobilazno mjesto velikih izložbi i poslovnih susreta. Svjetski brendovi su svojim prisustvom gradili brend Zagrebačkog velesajma. Od političkih imena, preko svih vrsta inovacija, primjerice Apolo senzacija, premijerno predstavljanje modela samoposlužnog poslovanja i slično. Zemlje partneri su gradile paviljone, čiju arhitektonsku vrijednost i danas ljubomorno čuvamo.
Na našem prostoru je uz Talijanski paviljon, kojeg planiramo u cijelosti obnoviti zbog stanja njegove krhke, ali vrijedne stakleno željezne ovojnice, jedinstven primjerak autohtone kineske arhitekture u Europi. To je paviljon 11, popularni Kinez u kojem se trenutačno odvija izložba “Da Vinci – genije i njegovi izumi”, te premijerni blok predstave Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu “Mi smo kraljevi a ne ljudi”.
Tu je i popularna Petica, paviljon broj 5 arhitekta Marijana Haberlea, u kojoj se odvijaju naše najpoznatije sajamske priredbe, kao što je primjerice još jedan brend Zagrebačkog velesajma, međunarodni sajam knjiga Interliber. Naš Superbrand. Vrijedno je i napomenuti da prostor Zagrebačkog velesajma krase dvije zaštićene urbanističke osi, koje mu omogućavaju daljnji razvoj primjeren potencijalima Grada Zagreba i 21. stoljeća.
Smatrate li da je uzlet vašeg brenda ostvaren 60-ih godina prilikom promjene koncepta sajmovanja od dviju velikih masovnih izložbi općeg tipa na brojne usko specijalizirane sajmove?
Uzlet brenda Zagrebačkog velesajma temeljio se prvenstveno na za to vrijeme idealnoj poziciji “mekih vrata” između istoka i zapada, tada strogo odijeljenih političkih i ekonomskih blokova. Zagrebački velesajam je bio mjesto gdje je ta granica brisana i gdje su ekonomije oba politička svijeta komunicirale onodobnu izvrsnost.
Smatrate da se uspješnost poslovanja može promijeniti uvođenjem nekih novih djelatnosti, osim osnovne sajamske?
To već radimo. Na prostoru Zagrebačkog velesajma se bavimo industrijom susreta, tzv. “meeting industry” koja je posvuda u svijetu izrazito propulzivna. Sva ozbiljna istraživanja pokazuju da će još desetke godina “high touch” biti ispred “high tech”- a. Tu činjenicu ne smijemo zanemariti. Organiziramo konferencije i radionice u svom aranžmanu, udruženo s partnerima ili samo za treće osobe. Kod nas se odvijaju modne revije, koncerti, sportska događanja. Prostor također iznamljujemo u poslovne, sportske, maloprodajne i ugostiteljske svrhe, stvarajući klaster ponude i događanja.
Koliku ulogu u opstanku na nemilosrdnom tržištu ima činjenica da je stvoren diljem svijeta prepoznatljiv brend koji i danas, uz sve špekulacije o problemima unutar tvrtke i poslovanja s deficitom, ima zainteresirane kandidate za kupnju?
Brend Zagrebačkog velesajma je prepoznatljiv i visoko vrijedan. Ne iskazujemo ga u bilanci, no njegov goodwill, oslonjen na materijalnu industrijsku baštinu, te bogatu gospodarsku povijest na kojoj gradimo sadašnjost i uspješnu budućnost, omogućava nam da podižemo rezultate i znatno smanjujemo gubitak izazvan ekonomskom krizom i infrastrukturnom podinvestiranosti. Rezultati Zagrebačkog velesajma su u prošloj godini znatno poboljšani. Poslovni gubitak je smanjen za petnaestak milijuna kuna i prvi put nakon krizne 2008. godine trend se preokrenuo iz negativnog u pozitivni. U sinergiji uprave Zagrebačkog velesajma, Zagrebačkog holdinga i Grada Zagreba leži ključ uspjeha za stvaranje nove dodane vrijednosti dragocjenosti koja nam je dana na upravljanje.
Koje su kvalitete jednog takvog stoljetnog brenda, a koje su mane?
Nema mana. Potrebno je samo odnositi se prema stečenoj baštini s pažnjom dobrog gospodara, kreativno i inovativno, te sinkroniziranim potezima dodatno jačati postojeći superbrend Zagrebačkog velesajma.
Što bi naveli kao prednost Velesajma naprema drugim mlađim brendovima?
Prostornu, programsku i sadržajnu baštinu, te vještine i stručnost ljudi Zagrebačkog velesajma koji se za razliku od novih sajam- skih sredina desetljećima profesionalno bave sajmovanjem i proizvodnjom događanja na domaćoj i internacionalnoj poslovnoj sceni. Ne treba zaboraviti da je Zagrebački velesajam jedini velesajam u zemlji i regiji. Ostalo su sajmovi. Utemeljitelj je najvažnijih svjetskih sajamskih organizacija i njihov uvaženi član.
Smatrate li da bi gašenje Zagrebačkog velesajma bio ogroman gubitak domaće brend scene?
To nije opcija koja je za mene kao menadžera prihvatljiva. To bi bio zagrebački i hrvatski poraz te gubitak za naše gospodarstvo i društvo u cjelini. Prečesto u društvu odustajemo od vrijednosti koje smo naslijedili znanjem i pameti prethodnika. Na nama je da razvijamo, a ne gasimo. Na to nas obvezuju tristo tisuća nezaposlenih i niska stopa BDP-a u cjelini.
Kada govorimo o uspješnom brendu, kako dobiti sve što od njega želimo/očekujemo?
Najvažnije je održavati kvalitetom i postojanošću njegov sjaj i potentnost, te nikad ne davati obećanja koja se ne mogu ispuniti.
Možete li nam otkriti neke od sastojaka za recept uspješne stoljetne tradicije?
Ustrajno i sustavno raditi na dobrobiti brenda, njegovog vlasnika i njegovih korisnika.
Show Comments (0)