Walter Faaij: Kultura je zajednički smisao i naučeno ponašanje

Walter Faaij, Green Culture Lab

Korporativni antropolog, stručnjak za održivost, korporativnu kulturu i njezine promjene. Osnivač Green Culture Laba koji pomaže tvrtkama i organizacijama usidriti održivost u samim vlaknima, kapilarama i genima tvrtke.

Pripremila: Vedrana Prevendar
Foto: Walter Faaij

Što zapravo jest organizacijska kultura, kako se utječe na njezinu promjenu, je li teško promijeniti način na koji tvrtke razmišljaju i možemo li uopće mjeriti organizacijsku kulturu, upitali smo Waltera Faaija, vrsnog govornika na mnogim međunarodnim festivalima i novopečenog oca malog dječačića za kojeg želi izgraditi društvo za budućnost – takozvanu “zelenu kulturu”.

Prema Walteru Faaiju, kad zaronimo malo dublje, svaka skupina ljudi mora pronaći odgovore na niz univerzalnih pitanja: zašto postojimo (vanjska prilagodba) i kako surađujemo u postizanju svoje misije i ciljeva (unutarnja integracija). Grupa treba odlučiti što je ispravno, a što pogrešno, što je istinito i lažno, lijepo i ružno. Pitanja su univerzalna, a odgovori različitih skupina i njihove definicije, jedinstveni.

Ovaj skup kolektivnih uvjerenja i vjerovanja pretvara se u unutarnju logiku koja se razvija u (organizacijske) vrijednosti i norme ponašanja. Oni potom postaju logotipi i protokoli, procesi i politike rada te se konačno utjelovljuju u obliku poslovnih zgrada, flota vozila i zaposlenika.

“Sve ovo smatram kulturom. Kultura se nastoji učvrstiti što je čini superjakom, ali i otpornom na promjenu. Često je potrebno “omekšati” sve dijelove kulture koji se opiru promjeni, a koji su nakupljeni tijekom godina ulaganja vremena, novca i energije”, dodaje Walter.

 

Walter Faaij, Green Culture Lab
Walter Faaij je osnivač Green Culture Laba, korporativni antropolog, stručnjak za održivost, korporativnu kulturu i njezine promjene.

Korporativna antropologija u praksi

Walter Faaij vjeruje da se prijelaz u društvo koje je održivo, inkluzivno i otporno na izazove budućnosti puno više odnosi na kulturu nego na bilo što drugo (tehnologiju): “Moramo svoj način razmišljanja preusmjeriti s izrabljivačkog na regenerativan i inkluzivan, moramo razviti novo ponašanje. U praksi to znači da u tvrtkama imam različite uloge. Često držim inspirativna predavanja, pomažem olakšati složene dijaloge i procese donošenja odluka, provodim istraživanje kulture i usmjeravam njezinu promjenu.” O svojim iskustvima i uvidima piše blogove i članke, a nedavno je bio i koautor knjige o primjeni antropologije.

Često je potrebno “omekšati” sve dijelove kulture koji se opiru promjeni, a koji su nakupljeni tijekom godina ulaganja vremena, novca i energije.

Ideja dijaloga, ograničenja i viralnih promjena

Organizacija sama po sebi nije ništa. Sastoji se od skupine pojedinaca koji dijele značenja i naučena ponašanja te većinu vremena, resurse i imovinu. Da bi se promijenila organizacijska kultura, bitno je stvoriti promjenu u značenju te iste organizacije i dati joj novi smisao. “Kada vodim program promjene kulture unutar organizacija, primjenjujem ideju viralnih promjena. Umjesto intervencija vođenih odozgo prema dolje i planovima komunikacije putem prezentacija, bavim se intervencijama odozdo prema gore, onima na vršnjačkoj razini, te onima koje su skrojene prema potrebi lokalne zajednice”, govori nam Walter i dodaje da se organizacija ne može promijeniti sama po sebi, već se pojedinci moraju promijeniti. Promjena kulture ne postoji bez promjene ponašanja.

Budući da promjena uključuje i promjenu ravnoteže moći, uvijek će biti pojedinaca koji se nerado mijenjaju. Promjena se sastoji i u određivanju tko ima moć stvarati pravila i utjecati na društvene norme, odlučiti što je normalno a što ne, gdje su granice, tko je uključen, a tko isključen. “Onima koji imaju moć teško se odreći te pozicije ili podijeliti svoju moć s drugima. Uzmite za primjer globalnu energetsku tranziciju, Black Lives Matter i #metoo pokret ili izbjegličku krizu u Europi. Promjena je dubinski ukorijenjena u moći.”

Promjena kulture ne postoji bez promjene ponašanja.

Kvalitativno mjerenje kulture “na terenu”

“Svako malo sretnem nekog direktora ili izvršnog direktora na visokoj razini koji mi kaže: Ne bavim se kulturom. A onda odgovaram poznatim riječima profesora s Harvarda, Petera Druckera: Kultura jede strategiju za doručak. Mnogi problemi u funkcioniranju i profitabilnosti tvrtki proizlaze iz kulturalnih problema. Pogledajte samo neuspjela ili jedva provedena spajanja i akvizicije, pogledajte računovodstvene skandale, pogledajte bankarsku krizu. Također, pogledajte timove s neriješenim sukobima koji utječu na angažman zaposlenika, produktivnost, unutarnju suradnju, a time i na učinkovitost i profitabilnost.”

Snažna kultura daje prednost u postizanju misije i ciljeva tvrtke. Prema Walteru, ako ne možete izmjeriti ono što je važno, učinite važnim ono što možete izmjeriti. On vjeruje da su nam potrebni različiti načini za mjerenje kulture, na kvalitativniji način. Budući da je kultura jedinstven odgovor na univerzalna pitanja i rezultat procesa stvaranja zajedničke svrhe, brojevi, statistike i mjerila zapravo nisu relevantni. Jedino relevantno pitanje je: “Pomažu li ovi kulturni odgovori u postizanju misije organizacije, te jesu li ljudi unutar organizacije manje ili više sretni, osjećaju li se ugodno radeći tamo?” To je to.

Walter Faaij, Green Culture Lab
“Moramo svoj način razmišljanja preusmjeriti s izrabljivačkog na regenerativan i inkluzivan.”, tvrdi Walter.

Ako mi ne utječemo na kulturu, ona će početi utjecati na nas. Walter čvrsto vjeruje da se kultura doista može kvalitativno izmjeriti antropološkim istraživanjima “na terenu”. Takva istraživanja neće izroditi statističke podatke u tradicionalnom smislu, već duboke uvide u to zašto se ljudi ponašaju onako kako se ponašaju i u kojoj mjeri to pomaže organizaciji u postizanju ciljeva.

Iskustvo na grenlandu kao prekretnica u karijeri

Walter kaže da još uvijek nije shvatio zašto ljudi rade to što rade. Jesmo li previše sebični i brinemo li samo za svoje interese? Ono na što je mislio jest da je još uvijek znatiželjan – zanima ga zašto ljudi rade to što rade i kako razumiju svoj svijet na potpuno različit način od njega: “Znatiželjan sam i suosjećajan prema ljudima sa svim njihovim nadama i snovima, manama i nedosljednostima. Antropologija čini neobičnim sve što je normalno i normalizira neobično. To je ono što i dalje tražim i u čemu uživam, kako na svojim putovanjima kroz svijet, tako i kroz organizacije.”

Mnogi problemi u funkcioniranju i profitabilnosti tvrtki proizlaze iz kulturalnih problema.

Walter Faaij je 2010. tri mjeseca živio na Grenlandu gdje je vršio istraživanja za svoj diplomski rad. Opčinile su ga arktičke ljepote, ali utjecaj klimatskih promjena šokirao ga je. U prvim godinama radio je kao neovisni savjetnik za mnogo različitih tvrtki. Sudjelovao je u nekim sjajnim projektima, proveo terenski rad i istraživanje koji su mu pružili temeljite uvide u organizacije. “Trebalo mi je nekoliko projekata i nekoliko godina, ali naučio sam da kada zaista radite u organizacijama i pokušavate unijeti promjene, ne radi se samo o tehnologiji i poslovnim procesima, već puno više o ljudima, načinu razmišljanja i kulturi.”

Uz svoje iskustvo na Grenlandu i težnju da izgradi bolji svijet – i ostavi ga svom djetetu, primjenjuje ove uvide, antropološke vještine i pristupe promjene kulture kako bi integrirao održivosti u samu DNK organizacija.

Povezanost današnjih evenata i plemena

Prošle godine Walter Faaij bio je govornik na Međunarodnom festivalu „Beaworld“, gdje je održao predavanje pod nazivom „Antropologija evenata: Dizajn za korporativne rituale“. Pojasnio nam je kako su današnji eventi povezani s plemenima i kako jačaju našu kulturu: eventi stvaraju izvanredan prostor i vrijeme (izvan uobičajenog) i stvaraju ugodno okruženje, a ako su dobro organizirani, poticaj su za suvisle i transformacijske razgovore s kolegama. Često obilježavaju prijelaz iz jednog stanja u drugo – u osobnom životu, ali i u organizacijama – i govore gdje smo i kamo smo krenuli. “Eventi moraju biti neobični. Daju nam čarobno vrijeme za razgovore za koje inače nemamo vremena i imaju sposobnost stvaranja snažnog osjećaja pripadnosti. Snažno utječu na proces izgradnje jakih tvrtki.”

Kao dijete je napisao svoju verziju kralja lavova

Ono što nam je zapelo za oko je zanimljivost iz njegovog djetinjstva. Kao dijete napisao je alternativnu verziju animiranog filma “Kralj lavova”, a nas je zanimao završetak njegove verzije priče. “Zapravo me stvarni svijet odvukao, tako da knjigu nikada nisam dovršio. Kad bih to sada učinio, završila bi društvom koje je inkluzivno i dobro se ponaša prema ljudima, te koje je održivo i ne uzima više nego što zemlja proizvodi. Društvo za budućnost koje volim nazivati ​​zelenom kulturom.”

Tags:

  • Show Comments (2)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Ads