Zelena tema zahtijeva i priču o zelenom projektu. Upravo Build Upon projekt – inovativni internacionalni projekt za potporu energetskoj obnovi jest takav – zelen, ambiciozan i dugoročan. U ovom projektu ‘teškom’ 2,35 milijuna eura sudjeluje 13 europskih zemalja, a cilj je potaknuti stvaranje i provođenje dugoročnog okvira za proporcionalno povećanje energetski učinkovite obnove. Glavni partner je Ministarstvo graditeljstva i prostornog graditeljstva, a za pripremu poboljšane verzije nacionalne strategije energetske obnove Republika Hrvatska ima rok do travnja 2017. Koliko je to realan rok, kako Hrvatska stoji na rang listi zeleno osviještenih zemalja i ostale detalje cijelog projekta otkrio nam je voditelj projekta za Hrvatsku – Alan Perl. Stoga, upoznajmo Build Upon…
Pripremila: Lana Milčec
Foto: Zlatko Pavelić
BU je projekt koji je vezan samo za Europu?
Na generalnoj godišnjoj skupštini Savjeta za zelenu gradnju, na svom predavanju o BU projektu postavljeno mi je bilo pitanje kako to da u projektu sudjeluje 13 zemalja samo iz Europe, a radi se o najvećem svjetskom projektu.
Dva su razloga – prvi razlog je taj što je World Green Building Council ovaj projekt napravio kao pilot pa je logično da se takvi projekti stavljaju na mjesto gdje postoji podloga za uspješnost, a drugi razlog je taj što su velike zemlje poput Kanade ili Australije već na onom mjestu gdje bismo mi htjeli biti. Dakle, ovih 13 zemalja čine core group, istina, čine ih 13 europskih zemalja ali i dalje je to najveći svjetski projekt jer se radi o velikom broju dionika.
Doduše, postoji jedna zanimljivost i u tom pogledu, naime, od 13 zemalja sudionica, jedna zemlja nije iz Europe – Turska. Želimo da je Turska tu, da dijelimo ta saznanja jer ipak je to zemlja s visokom populacijom i drago nam je da je dio projekta.
Koji je značaj ovog projekta za zajednicu?
Kreiranje svijesti, a onda i edukacija. Jedna od 4 kategorije projekta je awareness, odnosno kreiranje svijesti kod svih dionika. Kad ljudi dožive onaj ‘aha efekt’, kad shvate da bi to trebali raditi, nastupa i edukacija.
Naš dio edukacije u projektu je edukacija struke, a ne ljudi. Ljudima treba pobuditi svijest o važnosti zelene obnove, a struku treba educirati u tom pogledu. Struka je raznolika; ona se može odnositi i na javnu administraciju, na izvođače radova, na javnu nabavu… naravno, treba naučiti ljude i kako štedjeti. No, štednja je konačni cilj u onoj fazi kada je prethodna već sprovedena. Samim time, cijela zajednica dobiva, i strukovna i obrazovna i potrošačka, jednostavno ovim projektom – svi dobivaju.
Ovaj projekt ima za cilj generiranje verzije 2 strategije za energetsku obnovu zgrada, ali kao model projekt BUILD UPON koristi dijalog. I to je po meni cilj projekta prije cilja – postići dijalog da bi se ostvario cilj. Mislim da samom obnovom (kao konačni rezultat BUILD UPON projekta, tj. strategije) izgrađujemo ugodniji okoliš, stvaramo ljepše zgrade te povećavamo vrijednost objekata nakon obnove. Naravno, tu je i šira gospodarska komponenta, jer se potiče proizvodnja materijala za ugradnju i angažman građevinskih tvrtki (a to sve generira povećane prihode državi).
Po izvješću Joint Research Centera (JRC) koji radi izvješće za Europsku komisiju, Hrvatska je broj 1 u broju mjera provedenih po strategiji.
Je li ovim projektom naglasak na gradnji ili obnovi?
Isključivo obnovi. Naime, više od 70 posto stambenog, radnog fonda zgrada bit će tu do 2050. godine, one neće nestati. Taj fond troši 40 posto energije i time se treba pozabaviti. Nove zgrade, investicije su odlične, poželjne, no nisu ovaj projekt. Ovaj projekt je podloga jer će oni koji grade, nakon osvještavanja zajednice da treba štedjeti i biti energetski učinkovit, početi tako i graditi. Barem se nadamo tome. Ako budu odgovarajući materijali, cijene materijala i ako se stvarno ostvare te uštede, jer što više uložiš, to ćeš više dobiti i svakako je važna cjelovita obnova.
REVOLUCIJA U RENOVACIJI
Ideja koja stoji iza BU projekta je visoka učinkovitost zgrada što podrazumijeva smanjenje energije koju zgrade troše, koje su bolje prema okolišu i koje, na kraju krajeva, koštaju manje. No, kako bi to trebalo izgledati u praksi? Kako napraviti tu revoluciju u renovaciji?
Tu temu sam dotaknuo s Ministarstvom graditeljstva koje je partner na projektu… Nisu sve zgrade iste. I iz iskustva, mogu potvrditi da je doista svaka zgrada specifična. Prvi problem (ili izazov) je u tome što ne možete reći da ćete sve obnoviti na isti način, drugi problem je u tome da se, s obzirom na to da je fokus često na obnovi triju stvari – krov, prozori, fasada – postavlja pitanje što je s onim unutra – ventilacijom, grijanjem, rasvjetom, pripremom i potrošnjom tople vode?
Sve se to može obnoviti, samo su problem sredstva. Sve predstavlja trošak. Dakle, ljudi nemaju novaca da obnove sve. S druge strane, tu su subvencije fonda. To je pitanje, po meni, sad ili nikad. Jer, dobiti 40 ili 60 posto sredstava gratis je fantastično. Za ostatak se onda definitivno isplati potruditi.
Naša želja je, naime, nakon završetka ovog projekta, uključiti više banaka da ponude zelene kredite ljudima koji su voljni obnoviti svoj radni ili poslovni prostor. Naravno, zakonodavstvo nam je bitno da to bude napisano kako treba kako bi bilo spremno za provođenje, zatim financiranje projekta i kreiranje svijesti, a onda ćemo lako naučiti struku da radi. I takav je zapravo i redoslijed radionica.
Postoji li neka radna grupa koja radi na prikupljanju sudionika u ovom projektu? Recite nam malo više o tome…
Da, NCG, stručnjaci iz raznih područja, kao predvodnici promjena. Zapravo je bio prijedlog organizatora projekta da se oforme radne grupe koje će s jedne strane pomoći koordinirati više od 100 dionika i s druge strane pomoći oko radionica, panela…
Ljudima treba pobuditi svijest o važnosti zelene obnove, a struku treba educirati u tom pogledu.
Te radionice se održavaju samo u Zagrebu ili i u drugim gradovima?
Plan je bio, i bilo bi mi drago, da se održavaju diljem Hrvatske, no nakon diskusije na jednoj od radnih skupina došlo se do zaključka da se od 100 dionika koji mogu utjecati na promjene ili primjenu rješenja u strategiji čak preko 75 posto njih nalazi u Zagrebu. Pa vas pitam je li isplativo i energetski učinkovito odvesti ma i pola dionika u neki drugi grad da bismo se dogovarali, pričali – nije.
Zato smo zaključili da to sve napravimo u Zagrebu uz diseminaciju, uz radionice, uz gostovanja, uz medije. Na kraju krajeva, u interesu nam je i da ovih 25 posto dođe u Zagreb na dijalog.
Koje su najučinkovitije regije u obnovi u Hrvatskoj?
Sjeverozapadna Hrvatska – Čakovec, Varaždin i Kvarner i Istra – Rijeka, Labin i Pula. Tih pet gradova su predvodnici u obnovi. Fascinantno je da je Labin trenutno najobnovljeniji grad u Hrvatskoj. Labinjani su toliko osviješteni da je Labin u omjeru broja stanovnika i obnovljenih zgrada broj 1 u Hrvatskoj. Oni bi, recimo, bili dobri sudionici na našim radionicama jer bi sigurno imali štošta za reći.
Zanimljivo je da i Petrinja obnavlja dosta zgrada, a pretpostavljam da je razlog visoka subvencija od 80%.
Naša želja je, nakon završetka ovog projekta, uključiti više banaka da ponude zelene kredite ljudima.
Tko sve može sudjelovati na ovom projektu? Koji bi sudionici bili zahvaćeni ovim projektom?
Samo dionici zasada, ali kada završimo projekt – koji rezultira strategijom u ožujku sljedeće godine – onda kreće provedba pa se onda i više njih može uključiti. Isto tako, ovih stotinjak dionika mogu komunicirati s drugima, ali trenutno ne možemo imati toliko sudionika na radionicama jer već je i ovo puno. Smatramo da je tih stotinjak dovoljno da pomognu Ministarstvu graditeljstva koje je s nama i prošlo tu listu dionika gdje se jasno vidjelo koji su dionici bitni i koji mogu pomoći.
PROVEDBA STRATEGIJA
Prvi rok za strategiju je bio travanj 2014. Je li Hrvatska bila među onim zemljama koja je ispoštovala taj rok?
Naime, našla sam podatak da neke zemlje to nisu uspjele… Mi smo ispunili skoro sve uvjete iz Direktive koje smo imali. Po izvješću Joint Research Centera (JRC) koji radi izvješće za Europsku komisiju, Hrvatska je broj 1 u broju mjera provedenih po strategiji. Dakle, 2014. je napravljena strategija, akcijski planovi su u tijeku i do 2017. BU projekt mora biti gotov. Hrvatska je definitivno predvodnik, doista dobro stojimo.
Od 31 zemlje, mi smo trenutno na 9. mjestu u tom izvješću. U nekim segmentima smo jako dobri, a u nekima samo dobri – sve u svemu, možemo biti zadovoljni.
Efektivna provedba energetske obnove je ključna za projekt. Koja je zemlja, po vama, dobar primjer te prakse?
Hrvatska – svakako prva. Ako pogledamo prema karti zemalja koje su najdalje otišle u tome, onda su to definitivno Španjolska, Francuska i Irska, a ako gledamo unutar ovog projekta, od ovih 13 zemalja s nama su i Švedska, Finska i Italija – stvarno smo u odličnoj grupi zemalja. Jedna od zanimljivih informacija jest da u 13 zemalja nema ni Poljske ni Austrije. Moje obrazloženje za tako dobar plasman jest činjenica da smo zadnji ušli u EU. Jednostavno smo se dobro pripremili, drugima je ovo sve novo pa će tek morati raditi upgrade, a mi smo imali dobru startnu poziciju.
Vi ste voditelj projekta za Hrvatsku. S kim dobro surađujete na europskoj razini?
Što se tiče samog projekta, imamo odlične kontakte s koordinatorom, Španjolskom i s uredom u Londonu, koja je dobila od World GBC-ja upravljačku poziciju za Europu. Dapače, pozvali smo direktora europske regionalne mreže da dođe u travnju na Filipović real estate konferenciju radi potpisivanja dokumenta o suradnji WGBC s EBRD, a za radionicu u svibnju će nam se pridružiti i glavni tajnik European Mortgage Assocciation, što je bitno za zelene kredite. Surađujemo sa svim zemljama koje su u projektu, ali ipak najviše sa Španjolskom, Latvijom i Finskom. Očekujemo poziv drugih zemalja koje trebaju pomoć ili da prezentiramo svoja iskustva.
Show Comments (0)