Bila je srijeda, 1. srpnja 1959. godine kada je objavljen prvi broj Večernjeg lista. U idućih 60 godina čitatelji su rekli svoje – popularni Večernjak preživio je i nadživio mnoge konkurente.
Razgovarala: Dijana Kopjar Mucak
Foto: Pixell – Davor Puklavec, Hrvoje Jelavić, Nel Pavletić
Ove godine slavi ovaj veliki jubilej s najdražima – svojim čitateljima, a mi smo glavnog urednika Dražena Klarića zamolili da nas uputi u ‘insajderske’ tajne popularnog 60-godišnjaka.
Ove godine Večernji list obilježava 60 godina postojanja. U čemu je tajna dugovječnosti?
Večernji list je uvijek znao prepoznati želje i interese svojih čitatelja. U 60 godina nebrojeno puta bili smo prvi kada su u pitanju promjene medijske paradigme, držeći se uvijek osnovnih postulata, a to je profesionalizam, jedna i druga strana. Međutim, moram napomenuti da je Večernji list znao prepoznati promjene u tehnološkom i društvenom smislu.
Podsjetit ću da je Večernji list prvi imao stranice u boji, da je imao prvi kompjuter u redakciji, da je Večernji list među prvima imao svoj web-portal, da i danas među prvima ima svoj TV studio i svoje TV vijesti. U svojoj 60 godina dugoj tradiciji nismo se oslanjali samo na tradiciju, nego i na inovativnost i prepoznavanje interesa svojih čitatelja.
SNAGA BRENDA
Veliku obljetnicu obilježili ste nizom promotiv- nih aktivnosti. Koje su od njih najbolje prihvaćene od strane vaše čitateljske publike?
Teško mi je reći, jer ih je uistinu bilo jako puno. Mislim da su bile zanimljive naše izložbe s kojima smo prošli šest velikih gradova u Hrvatskoj i razgovarali sa studentima o njihovom viđenju Hrvatske i ostanku u Hrvatskoj.
Demografsko pitanje je jedno od ključnih pitanja kojem Večernji list kao ‘upmarket’ brend želi posvetiti dodatnu pažnju. Bio je zanimljiv i naš digitalni autobus, kojim smo putovali po Hrvatskoj i na- šim starijim čitateljima pokušali dočarati kakvo je danas digitalno poslovanje te olakšati njihov svakodnevni život korištenjem digitalnih platformi.
Na kraju bih istaknuo i naš rođendan, koji je okupio gotovo tisuću naših poslovnih partnera, Večernjakovaca i prijatelja Večernjeg lista i gdje smo dokazali snagu brenda.
Koji su postulati u novinarstvu kojih se Večernji nikad nije i nikada neće odreći?
Provjera priče, provjera priče i provjera priče. U vremenu fake newsa i brzih informacija koji se pojavljuju na društvenim mrežama i digitalnim platformama, Večernji list se pokazao otpornijim nego što su mnogi očekivali i to zato što ima novinare koji prate određena područja rada, u njima su stručni i sistematični i stoga što inzistiramo na provjeri priče, ne reagiramo na prvu, tražimo jednu i drugu stranu…
To se u posljednjih nekoliko godina pokazalo kao osnovni alat kojim Večernji list i dalje zaslužuje povjerenje svojih čitatelja.
‘NJEGOVA VISOST’ – ČITATELJ
Kolika je uloga emocije i tradicije u 60-godišnjoj povijesti Večernjeg lista?
Nemjerljiva, velika, najveća. Večernjakovi čitatelji Večernji list doživljavaju kao svoju novinu i komunikacija s njima nam je jako bitna. U Večernjem listu za čitatelja koristimo izraz “njegova visost”, tj. čitatelj je kralj koji u svakom trenutku može iznijeti putem e-maila, telefona ili društvenih mreža svoje mišljenje o Večernjem listu.
Nije to uvijek pozitivno ni ugodno slušati, ali posao Večernjeg lista i naših novinara nije ugađanje i podilaženje čitateljima nego iznošenje istine i činjenica. Treba ponekad ući u raskorak sa čitateljima, ali pri tome ostati objektivan i profesionalan. Međutim, mislim da danas u Hrvatskoj nema takvih emocija poput ovih koje Večernjakovi čitatelji imaju prema Večernjaku i koje Večernjak ima prema svojim čitateljima.
VEČERNJI – SUPERBRANDS
Nedavno ste zasluženo nagrađeni Superbrands statusom. Što za Večernji list znači to priznanje?
Svako priznanje, pa tako i Superbrands status, nas veseli, pogotovo kada dolazi sa strane i kada netko izvana prepozna naš rad i kvalitetu. To nam je poticaj da nastavimo biti kvalitetni, inovativni i drugačiji.
Nove tehnologije donijele su čitav niz promjena i u medijski svijet. Kako se Večernji list prilagodio?
Večernji list je poznat po tome što smo spremni uhvatiti se u koštac sa svim promjenama, pa i tehnološkim. I danas smo apsolutno u trendu i zato držimo visoku poziciju na Gemiusu, jedan smo od većih proizvođača video-sadržaja na domaćoj medijskoj sceni, imamo moderan TV studio, uspješno koristimo društvene mreže za promociju sadržaja, jaki smo u digitalnom segmentu od vecernji.hr pa do cijelog niza nišnih portala poput dive.hr, ordinacije.hr itd.
U vremenu fake newsa i brzih informacija koji se pojavljuju na društvenim mrežama i digitalnim platformama, Večernji list se pokazao otpornijim nego što su mnogi očekivali.
PRODUŽENA – DIGITALNA RUKA
Koliko je online izdanje preuzelo primat nad print izdanjem Večernjeg lista?
Print izdanje je i dalje nosač Večernjeg lista. Oko print izdanja se rađaju dobre ideje i stasaju naši dobri digitalni proizvodi. Digitalna platforma je samo produžena ruka brenda, koja ipak proizlazi iz print izdanja. Večernji list prosječno ima više od 500.000 posjetitelja dnevno na digitalnim platformama, međutim većina sadržaja koja se objavljuje na digitalnim platformama proizvedena je u redakciji tiskanog izdanja.
Naravno da postoji segment novinara koji su prije svega obučeni da se bave sadržajem na digitalnim platformama, međutim u Večernjaku se skoro potpuno izgubila ta crta između digitalne i tiskane redakcije.
Kakve novosti pripremate svojim čitateljima u budućnosti?
Večernji list će u iduće dvije godine raditi na dva pravca, od kojih je prvi digitalna transformacija. Kada me pitaju što se krije iza te sintagme, jednostavno odgovaram: ‘To je poboljšanje koje će u konačnici osjetiti naši čitatelji“. Iskustvo korištenja sadržaja Večernjeg lista moramo učiniti još boljim za naše čitatelje. To je proces koji ćemo u sljedeće dvije godine intenzivirati.
Drugi pravac je kontinuirani rad na kvaliteti sadržaja. Mislim da tu još imamo prostora i da se moramo sve više razlikovati od ostalih medija u Hrvatskoj i to po pitanju točnosti, povjerljivosti i korisnosti sadržaja za čitatelje.
Digitalna platforma je samo produžena ruka brenda, koja ipak proizlazi iz print izdanja. Večernji list prosječno ima više od 500.000 posjetitelja dnevno na digitalnim platformama.
DVIJE STRANE PRIČE
Tko su danas čitatelji Večernjeg lista?
Ljudi koji žele znati više, kojima nije dovoljno pročitati samo naslov ili podnaslov na nekom tekstu, koji uistinu žele znati što se događa u SAD-u, Kanadi, Europskoj uniji, Bruxellesu, Rimu ili bilo gdje drugdje. To je zahtjevnija publika koja od Večernjeg lista očekuje širok raspon tema, različita mišljenja, izostanak bilo kakvog aktivizma te odmjerenu, pravovremenu i izbalansiranu informaciju.
Naravno, to nije uvijek jednostavno i mi ne možemo biti eksperti u svim područjima, zbog čega, a kako bismo zadovoljili potrebe naših čitatelja, angažiramo cijeli niz vanjskih suradnika koji mogu dati dodatnu vrijednost i kvalitetu Večernjem listu. Mislim da je to jedini put bilo kojeg ‘upmarket’ medija.
Činjenica je da su oglašivači bitan faktor opstanka svakog komercijalnog medija. Susrećete li se s pokušajima uplitanja u uređivačku politiku i rad novinara te kako se Večernji list s time nosi?
Bilo bi netočno reći da nema pokušaja uplita-nja, ali on je nemjerljiv u odnosu na to kakav je bio prije 10 ili 15 godina. Danas je jednostavno nemoguće bilo što zaustaviti. Ako zaustavite na jednom mediju, pojavit će se na drugom ili na trećem ili na nekom Facebook profilu. Oglašivači su toga svjesni.
Ono što ja tražim od svojih novinara je da imamo jednu i drugu stranu i da uvijek omogućimo onome koga se proziva da kaže svoj dio priče. Međutim, taj utjecaj oglašivača na uređivanje realno je sveden na minimum.
PRIČA TRAJE 24 SATA
Po čemu se mlade novinarske generacije razlikuju od nekadašnjih? Što ih pokreće i usmjerava prema tom poslu?
Zajednička im je i dalje znatiželja. Međutim, mlade generacije sebi daju sve manje vremena da bi uspjele. Žele sve odmah i preko noći, no u ovome poslu to baš i ne ide tako. Ovdje priča traje maksimalno 24 sata, dok ne izađu sljedeće novine, pa još i kraće od kada imamo digitalne platforme.
Vjerujem da osnovna nit koja povezuje i sadašnje i bivše generacije je borba za istinu i za pravdu. Možda to zvuči kao ofucana floskula, ali nije i mislim da je ona u današnjem društvu, u kojem je sve izraženiji populizam i trenje između različitih društvenih skupina, važnija nego ikad.
Svakodnevno smo svjedoci nestajanja brojnih medija. Koliko je teško ‘držati glavu iznad vode’?
Trebamo biti iskreni i reći da su ovo izazovna vremena. Od medija kao što je Večernji list se očekuje da svoju paradigmu poslovanja pomiče prema interesima svoje publike. Za primjer spomenut ću dva velika projekta koja je Večernji list pokrenuo u zadnje tri godine.
Ono što ja tražim od svojih novinara je da imamo jednu i drugu stranu i da uvijek omogućimo onome koga se proziva da kaže svoj dio priče.
Jedan je projekt „Hrvatska kakvu trebamo“, gdje smo se mi iz pozicije medija koji informira, kontrolira i kritizira, prebacili na položaj medija koji nudi platformu s rješenjima. To je veliki iskorak u bogatoj tradiciji Večernjeg lista, koji je tijekom svojih 60 godina imao trenutaka kada je pomicao svoj način djelovanja.
Drugi projekt je „Pogled u budućnost“, gdje smo u zemlji koja nema strategiju razvoja predstavili mišljenje deset vrhunskih hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i novinara u deset različitih područja kako će svijet izgledati za 50 godina. To je u biti mentalna vježba koja sve tjera na razmišljanje, pa tako i nas u Večernjaku da procjenjujemo u kojem će smjeru ići mediji. Govorim to stoga što se način na koji smo radili prije deset godina znatno razlikuje od načina od prije 20 godina i bit će različit za 5 godina, međutim baza svega ostaje kvalitetan sadržaj.
Show Comments (0)