Super brend u izdavaštvu

Kako ljubav prema knjizi pretvoriti u biznis, kako ga zatim brendirati i opstati na tržištu gdje nakladništvo gubi na trendu

Razgovarala: Adela Juhas
Fotografija: Fraktura, Dhar media

Osnovana 2002. godine, Fraktura je pod okriljem svojih stvaralaca, Sibile i Seida Serdarevića, kročila putem objavljivanja beletristike i publicistike hrvatskih i stranih autora. Time je donijela pravo osvježenje na hrvatsku izdavačku scenu, a prepoznali su ga prvenstveno autori, a potom i njihovi čitatelji. Stvarajući posebnu priču svojeg izdavačkog posla, Frakturin tim danas pazi na svaki detalj, stoga ne čudi kad se Frakturu i njezine knjige opetovano nagrađuje važnim književnim priznanjima. Razgovarali smo sa Seidom Serdarevićem, suosnivačem i nakladnikom Frakture koji nam je otkrio kako ljubav prema knjizi pretvoriti u biznis, kako ga zatim brendirati i opstati na tržištu gdje nakladništvo gubi na trendu.

Fraktura je nastala prije čak 15 godina s jasnom vizijom što će biti objavljivano iz njezine kuće. Što izlazi iz Vaše nakladničke kuće – o kakvoj je literaturi riječ, koliko je to knjiga godišnje?
Kada smo prije 15 godina započeli naš rad, znali smo što želimo. Željeli smo profiliranu nakladničku kuću koja neće „svaštariti“, u kojoj ćemo objavljivati ponajbolje autore, kako suvremene klasike, tako i neke nove glasove. Što smo već u prvoj godini pokazali. Tokom godina naš
program se povećavao i sada smo se stabilizirali, izdajemo nekih 70 knjiga godišnje – broj s kojim možemo optimalno raditi, da ja kao glavni urednik stignem pročitati svaku knjigu, da svi u kući stignu biti informirani o knjigama. Mi izdajemo ono što se zove ‘’lijepa književnost’’, gdje pazimo najviše na kvalitetu.

Kada biste svoj rad opisivali naslovima izdanih
knjiga, čak i više, samim autorima, koje
biste spomenuli?
Mi smo nakladnik koji pazi i prati autore, trudimo se pratiti ih i vjerujemo u njihovautorski potencijal. Dakle mi nismo kuća koja će objaviti jednu knjigu pa se prestati zanimati za tog autora. Naš rad obilježio je izbor jakih autora, od domaćih prije svega bih naveo Mirka Kovača kao autora s kojim smo surađivali od samih početaka naše nakladničke djelatnosti.

Autori

Od inozemnih autora Amoz OZ, Cees Nooteboom, Péter Esterházy, Imre Kértesz, Carlos Ruiz Zafon, Stieg Larsson i mnogi drugi; od domaćih Miljenko Jergović, Igor Štiks, Slavenka Drakulić, Ivana Šojat, Ludwig Bauer, Sibila Petlevski i čitav niz drugih. Mi vjerujemo autorima, a oni vjeruju nama. Mislimo da je povjerenje između urednika i autora najvažnije u našem poslu, da krajnji rezultat čitanja i rada na rukopisu bude što bolja knjiga. Ista je stvar i kod prevoditelja. S nekima radimo od samih početaka, primjerice Xenia Detoni, Latica Bilopavlović Vuković, Romana Perečinec… prevoditelji su također autori i jednako su važni za nastanak neke knjige. Bez vrhunskih pisaca, prevoditelja, dizajnera, urednika, lektora, čitavog tima, ne može nastati kvalitetna knjiga.

Već u prvoj godini postojanja knjige izdane u Frakturi zaslužile su posebne književne nagrade. Potom ih je pristizalo sve više. S koliko biste se nagrada mogli danas pohvaliti, o kojima je uopće riječ, i što one znače za vaš daljnji rad?
Mi nismo netko tko bi trčao za nagradom. Nagrade su nešto što je posljedica, držimo tako, kvalitetnog rada. Dosad su knjige i autori koje smo mi objavili, dobili 80-ak što domaćih, što regionalnih i međunarodnih nagrada … od Nazorove nagrade, nagrade Meša Selimović, nagrade Gjalski, nagrade Njegoš, da nabrojim samo neke. Nagrada je uvijek s jedne strane naravno priznanje, a s druge strane poticaj i znak da morate ljestvicu postaviti još više.

Prepoznaju li i cijene takvo priznanje i sami autori? Utječe li to na njihov izbor upravo vas za svojeg izdavača?
Naravno. Možemo reći da je ta interakcija između nas i autora konstantna. Autori žele biti objavljeni u Frakturi, a mi smo dostastrogi pri izboru i tako stalno podižemo ljestvicu. To nije samo bitno za autore, bitno je i za naše čitatelje. Važno nam je da Fraktura postane i bude prvi izbor ljudima kojivole čitati kvalitetnu književnost. Duboko vjerujem da je izbor, posebno u današnje vrijeme kada se objavljuju i pišu neizmjerne količine, ono što je važno i što čini razliku, i u tom smislu urednički potpis je bitan i tu nema i ne smije biti kompromisa. Urednik i nakladnik moraju stajati iza svake knjige koju objave, moraju vjerovati u nju. Onda naravno slijedi i način kako pripremate knjigu za objavljivanje, ali i kako je pratite nakon objavljivanja. U svim tim segmentima stalno i iznova se susrećemo s izazovima i trudimo se biti najbolji, ali i prepoznatljivi.

Suradnja s drugim izdavačima

Surađujete li s drugim nakladničkim kućama? U čemu se ostvaruje vaša suradnja?
Surađujemo s drugim nakladničkim kućama, surađujemo s agentima u cijelom svijetu. diljem globusa od Južne Amerike do svih europskih zemalja, Sjeverne Amerike i nekih azijskih zemalja. Suradnja je obostrana, s jedne strane mi kupujemo, ali s druge i prodajemo prava za objavljivanje hrvatskih autora u inozemstvu, tako da smo dosad prodali prava za gotovo 200-tinjak djelanaših autora u inozemstvo. Najuspješniji su pritom Miljenko Jergović, Igor Štiks, Slavenka Drakulić, autori koji su prevođeni u 20-ak svjetskih zemalja. S domaćim nakladničkim kućama također surađujemo, posebno na Festivalu svjetske književnosti koji organiziramo već peti put. Festival je kruna naših napora, da što bolje prezentiramo knjige i autore, da ih dovedemo u živi kontakt s publikom. Tako na FSK-u pozivamo autore i koje mi objavljujemo, ali u jednakoj mjeri i autore drugih nakladnika.

Kakvo je stanje na tržištu po pitanju izdavača u Hrvatskoj, razvija li se hrvatska književna scena u pozitivnom smjeru podjednako za izdavače i autore?
Situacija nije baš blistava i ova godina je jedna od težih za hrvatsko nakladništvo. Urušio se najveći lanac knjižara, Algoritam MK, a kriza je bila i u Tisku kao još jednom lancu knjižara. Mnogi izdavači, a među njima i mi, ostali su bez velikog dijela svojih sredstava. Ne postoji uređeno tržište, odnosi na tržištu nisu regulirani. Kada se uspoređujemo s europskim zemljama, broj novoobjavljenih naslova na 1000 stanovnika debelo je ispod prosjeka. Kako ćemo preokrenuti te trendove, to jepitanje za poseban intervju, ali kriza je uvijek prilika za promjenu, nadam se na bolje.

Nagrada Londoskog sajma knjiga

Cjelokupnu djelatnost Frakture oplemenjuje nagrada s Londonskog sajma knjiga za najboljeg međunarodnog nakladnika. Je li i na koji način je ta nagrada doprinijela vašem utjecaju na tržištu po pitanju nakladništva?
Iskreno, mi smo se osjećali jako počašćeno već onda kad smo ušli u uži izbor u kojem smo bili s najvećim kineskim nakladnikom, nakladnikom zemlje koja je u strašnom usponu u svim područjima pa i nakladništvu. Drugi je nakladnik bio iz Indije, tako da nam je ova nagrada jako laskala i pokazala da  radimo dobre stvari, da je izbor naslova koji imamo odličan, da način na koji prezentiramo i autore i knjige pokazuje da smo lideri ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu s nekim inovativnim stvarima koje često i iz nužde izmišljamo. Tu istu nagradu godinu dana kasnije dobila je jedna od najvažnijih francuskih nakladničkih kuća u Francuskoj Actes Sud. Nagrada nam je bitna jer nas vrednuje netko drugi, neovisan, drugim očima, ujedno ona je bila i poticaj da zastanemo i razmislimo gdje želimo biti za pet, deset godina. Nakon toga krenuli smo u proces digitalne transformacije kao ključne stvari u poslovanju 21. stoljeća. S idejom da i tu budemo lider u našoj branši.