Ukrali mi projekt!

Pripremio: Matija Milčec, Ivan Fumić
Foto: Shutterstock, Unsplash

Intelektualno vlasništvo nije lako precizno definirati. Može se (vrlo) pojednostavljeno reći da ono čini ukupnost, u materijalnom smislu neopipljivih, intelektualnih vrijednosti određene fizičke ili pravne osobe te predstavlja značajan, često i pretežiti dio ukupne vrijednosti svakog poslovnog pothvata.

Zaštiti projekt

U suvremenoj, na znanju baziranoj ekonomiji, intelektualno vlasništvo pokretač je inovativosti i, samim time, osnova konkurentske prednosti jednog poduzetnika u odnosu na druge. S obzirom na sve izraženiji značaj intelektualnog vlasništva u modernoj tržišnoj utakmici, sve se važnijim pokazuje i pitanje njegove pravne zaštite, budući da o njoj može ovisiti poslovna perspektiva pojedinog poduzetnika.

Štoviše, o sposobnosti poduzetnika da zaštiti idejnu komponentu svog poslovnog projekta nerijetko će ovisiti i njegov opstanak na tržištu.

Treba prije svega napomenuti da pravna zaštita poslovnog projekta kao cjeline u pravilu neće biti moguća, već će od neovlaštenog preuzimanja (krađe) i drugog neovlaštenog korištenja biti moguće zaštititi njegove određene segmente, odnosno pojavnosti i to kroz jedan ili više oblika zaštite intelektualnog vlasništva koji se međusobno nadopunjuju.

Autorsko pravo

Ukoliko je tako jedan od segmenata projekta autorsko djelo treba obratiti pažnju na činjenicu da Zakonodavac ne štiti same ideje, postupke ili metode rada, već konkretne autorove izražaje određene ideje. Takav izražaj može proizlaziti iz književnog, znanstvenoga i umjetničkog djelovanja, pod uvjetom da ima individualni karakter i to bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu (kao npr. jezična, glazbena ili dramska djela, audiovizualna djela, djela likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i sl.).

Autorsko pravo jest utoliko specifičan vid intelektualnog vlasništva što, za razliku od drugih oblika, ono ne nastaje formalnom registracijom autorskog djela, već samim njegovim ostvarenjem. Na isti način kao i autorsko pravo, zakonom se štite i druga, autorskom pravu srodna prava kao npr. prava umjetnika – izvođača na njihove izvedbe, prava proizvođača fonograma, prava proizvođača videoigara, prava nakladnika i sl.

Zaštiti dizajn

Industrijski dizajn također može biti jedna od bitnih sastavnica pojedinog poslovnog projekta. Dizajnom se određeni proizvod čini specifičnim i prepoznatljivim, što bi za posljedicu trebalo imati povećanje njegove komercijalne vrijednosti. Industrijskim dizajnom, kao jednim od oblika intelektualnog vlasništva, štite se vanjska obilježja proizvoda, dakle njegov oblik ili obris, odnosno specifična kombinacija boja, teksture ili ornamentacije.

Treba reći i da Zakonodavac zaštitu omogućuje dizajnu samo u onoj mjeri u kojoj je on nov i u kojoj ima individualni karakter.

Zaštiti patentom

Tehničke izume koji nastaju u okviru projekta moguće je zaštititi patentom. Patent se može priznati za izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti.

Valja napomenuti i da svakom poduzetniku stoji na raspolaganju mogućnost da ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obilježja svog projekta zaštiti putem žiga. Žig može predstavljati svaki znak koji je moguće grafički prikazati, uključujući riječi, slova, brojke, oblike, boje, kao i njihove kombinacije, pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzetnika od proizvoda ili usluga drugoga poduzetnika.

Industrijski dizajn, patent i žig štite se registracijom pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Ovisno o prirodi samog poslovnog projekta, odnosno o poduzetnikovim poslovnim ambicijama, moguće ih je zaštititi i izvan granica Republike Hrvatske.

Treba imati na umu i da je sve osobe, koje na bilo koji način sudjeluju u razvoju projekta, moguće određenim ugovornim mehanizmima obvezati na čuvanje tajnosti podataka s kojima su u okviru projekta došli u doticaj. Konačno, u slučaju povrede prava intelektualnog vlasništva, poduzetniku na raspolaganju stoje instrumenti građanskopravne ali i kaznenopravne, odnosno prekršajnopravne zaštite.

Naknada štete

Građanskopravna zaštita ostvaruje se podnošenjem tužbe radi naknade štete. Nositelj povrijeđenog prava, pored traženja određene novčane restitucije, tužbom može od suda tražiti i da osobi koja je povrijedila njegovo pravo zabrani takvo postupanje ubuduće. Moguće je zahtijevati i da se svi proizvodi nastali zloupotrebom prava unište ili povuku iz prometa, odnosno predaju nositelju prava koje je povrijeđeno, ovisno o njegovu sadržaju.

Također, nositelju povrijeđenog prava stoji na raspolaganju i satisfakcija u vidu javnog objavljivanja pravomoćne presude. Kaznenopravna zaštita ostvaruje se podnošenjem kaznene prijave protiv počinitelja nekog od Kaznenim zakonom predviđenih kaznenih djela kojima se štiti intelektualno vlasništvo (nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača, povreda prava na izum, povreda žiga itd.).

Primjenu propisa iz područja intelektualnog vlasništva na tržištu kontroliraju i nadležna tijela Ministarstva financija u okviru inspekcijskog nadzora i to po službenoj dužnosti ali i temeljem prijava koje podnose fizičke i pravne osobe. Ukoliko se utvrdi da se u prometu nalazi roba kojom se vrijeđaju prava intelektualnog vlasništva, u inspekcijskom postupku može se izvršiti i njena zapljena.

U okviru svog postupanja, nadležno inspekcijsko tijelo ovlašteno je inicirati prekršajni postupak, a može i samo podnijeti kaznenu prijavu nadležnom Državnom odvjetništvu.