RMF odnosno Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima redovno sudjeluje u edukaciji, odnosno financijskom opismenjavanju građana.
Pripremila: Dijana Kopjar Mucak
Foto: RMF, Envato
Kako mladim ljudima približiti teme iz financijske pismenosti, pogotovo vezano uz njima daleku mirovinu? Ovog ne baš jednostavnog zadatka prihvatili su se zajedničkim snagama Večernji list i Raiffeisen mirovinski fondovi. U sklopu njihova zajedničkog projekta Raiffeisen Future Boost održana su predavanja studentima na četiri fakulteta u tri različita hrvatska grada i to u Zagrebu na FER-u i na Ekonomskom fakultetu, u Osijeku na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti, te u Splitu na Ekonomskom fakultetu.
„Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima redovno sudjeluje u edukaciji, odnosno financijskom opismenjavanju građana. S obzirom na to da se mladim ljudima mirovina čini dalekom i ne razmišljaju o tome, uvidjeli smo da im informacije moramo približiti na njima zanimljiv način. Odlučili smo stoga pokrenuti ovaj projekt u suradnji s Večernjim listom i nespojivo učiniti savršenim spojem“, pojasnila je članica Uprave Društva Eva Horvat.
Prosječna ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj iznosi tek 11,7 bodova od mogućih 21, a najnižu pismenost imaju mlađi od 19 godina.
Prilagoditi se publici jedini je način
I zanimljivo – na svim je predavanjima odaziv bio odličan. Za to su zasigurno zaslužni promotori Raiffeisen Future Boosta, Ivan Šarić, Dean Kotiga i Željko Kardum, koji su uspjeli učiniti ovu temu zanimljivom i privlačnom studentima.
„Za predavanja smo angažirali ekonomskog analitičara Željka Karduma koji je studentima približio važne pojmove iz područja osobnih financija i bankarskih proizvoda, te kako ih koristiti da rade za vas. Pored njega tu su bili još i sveznajući a uz to i vrlo duhovit Dean Kotiga, slavni lovac iz popularnog kviza Potjera, te naš najpopularniji stand-up komičar Ivan Šarić, koji je studentima na sebi svojstven duhovit način pojasnio situacije iz svakodnevnog života u kojima trebamo razmišljati i paziti kako raspolažemo svojim novcem“, rekla nam je Eva Horvat.
Pojasnila je da su izabrali promotore koji će na predavanja privući mlade koji za ovaj tip tema najčešće nemaju gotovo nikakvog interesa.
Večernji list: #RaiffeisenFutureBoost ide dalje
Projektom #RaiffeisenFutureBoost, koji je Večernji list pokrenuo u partnerstvu s Raiffeisen mirovinskim fondovima, htjeli smo na nesvakidašnji način mladima približiti pojam novca, štednje i mirovinskih fondova, te u njima pobuditi svijest ulaganja u budućnost. Vrlo je važno mlade naučiti upravljati novcem kako bi shvatili da financije ne moraju biti bauk odnosno da nauče razliku između želja i potreba kako bi bolje upravljali svojim financijama. I u ovoj godini nastavljamo s ovim izvrsnim projektom, kojem je cilj da mladi nauče sve što je bitno o financijskoj pismenosti, a pritom se i, uz naše promotore projekta, odlično zabavljaju. Čeka nas i “Mala akademija financija” koju su pokrenuli Udruga društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Večernji list, dok u proljeće ponovno kreće naš veliki projekt #DigitalnoDruštvo – Digitalna Hrvatska.
Jasna Bibić, direktorica prodaje /prokurist, Poslovni dnevnik i Večernji list
„Svi studenti koji su se odazvali na naša predavanja, ušli su puni nedoumice i pitanja o čemu se točno radi, a nakon predavanja izašli s osmijehom jer su puno naučili a uz to se i dobro zabavili. Sjajno je čuti smijeh u predavaonici jer Ivan Šarić opisuje izgled Otta von Bismarcka, oca modela mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti, ili kada opisuju loše financijske odluke koristeći se vlastitim primjerima, a onda i smijeh na vlastiti račun kako su razmišljali kada su i sami bili studenti“, otkriva Eva Horvat.
Izabrani su promotori koji će na predavanja privući mlade koji za ovaj tip tema najčešće nemaju gotovo nikakvog interesa.
Današnji model mirovinskog sustava
Studentima je tako tijekom radionica pojašnjeno kako je nastao današnji model mirovinskog sustava, predstavljeni su im prvi i drugi mirovinski stupovi, a poseban naglasak bio je na trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu. U njemu nema zdravstvenih i dobnih ograničenja, a članovi sami mogu odrediti iznose koje žele i mogu uplaćivati, te dinamiku i trajanje uplate.
Da su studenti zainteresirani, pokazala su i pitanja na kraju predavanja, koja su varirala od toga kako fond menadžeri odlučuju o ulaganju sredstava mirovinskog fonda do pitanja o sigurnosti i održivosti cijelog sustava, i konkretna pitanja o tome kako oni sami mogu već danas utjecati na visinu mirovine u budućnosti, odnosno osigurati što veću mirovinu, otkrila nam je Horvat.
Digitalne transakcije pridonijele su tome da imamo slabiju kontrolu nad trošenjem, a mnoštvo financijskih proizvoda koji mnoge dovodi u iskušenje da se zadužuju.
Bez obzira na dugogodišnje iskustvo, moram priznati da je Raiffeisen Future Boost bio izazovan projekt. Tema financijske pismenosti i ulaganja u kvalitetniju mirovinu zahtijevala je detaljne pripreme mene kao voditelja. Bio je tu i izazov kako ozbiljne i naizgled dosadne teme približiti studentima, a da tijekom radionica ne zijevaju i ne gledaju u mobitele. No uz dobru pripremu i kvalitetnu potporu organizatora, mislim da smo mi promotori u tome uspjeli! Studenti su na svim radionicama aktivno sudjelovali, a po reakcijama zaključujem da smo ih uspjeli uvjeriti u najbitnije – da su za svoju budućnost odgovorni sami.
Ivan Šarić, stand up komičar i promotor projekta Raiffeisen Future Boost
Financijska (ne)pismenost
Upitali smo je i odakle uopće ideja za ovakvim edukacijama za mlade: „Prema istraživanju koje su proveli HANFA i HNB u suradnji s Ministarstvom financija RH, prosječna ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj iznosi tek 11,7 bodova od mogućih 21, a najnižu pismenost imaju mlađi od 19 godina, kod njih je financijska pismenost ocijenjena s tek 9,3 bodova.
Najbolji rezultat ostvarili su građani višeg i visokog obrazovanja (12,8) te građani s prihodima kućanstva većim od 6.250 kn (12,8) kao i oni iz gradova s više od 100.000 stanovnika (13,1). Pored navedenih istraživanja, kroz svakodnevni kontakt s članovima naših obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i sami možemo potvrditi kako financijska pismenost među građanima nije na zadovoljavajućoj razini“.
Studentima je tako tijekom radionica pojašnjeno kako je nastao današnji model mirovinskog sustava, predstavljeni su im prvi i drugi mirovinski stupovi, a poseban naglasak bio je na trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu.
Odgovorno raspolaganje novcem
Stoga apsolutno podržava da se financijska pismenost od najranije dobi uvede kao dio formalnog obrazovanja. „Odgovorno raspolaganje novcem, upravljanje kućnim budžetom i osobnim financijama jednako je važno, ponekad i važnije od nekih znanja i vještina koje usvajaju djeca i mladi u vrijeme formalnog obrazovanja“, napominje.
Strah od mizerne mirovine prilično je opravdan, no Horvat kaže da je to zapravo signal da odgovornost za primanja u mirovini moramo dijelom i sami preuzeti, slično kao i s novcem kojeg imamo u novčaniku.
„Digitalne transakcije pridonijele su tome da imamo slabiju kontrolu nad trošenjem, a mnoštvo financijskih proizvoda koji mnoge dovodi u iskušenje da se zadužuju. Financijska pismenost uključuje i odgovorno korištenje bankarskih proizvoda poput kreditnih kartica, kredita, štednje, ali planiranje financija za starost, odnosno odvajanje dijela plaće za sigurniju budućnost“, zaključuje Eva Horvat.
Show Comments (0)