Hrvatska kultura danas i sutra

Studij Menadžmenta i produkcije u kulturi – iako s jedne strane poprilično hrabar pothvat, s druge se strane ovaj potez pokazao kao izuzetno pogođen spoj.

Kultura je u Hrvatskoj često na nivou koji zamišljamo pomalo apstraktnim. Nije to zato što Hrvate toliko kultura ne zanima, ili ih nema dovoljno u raznim područjima kulturne sfere. Moguće je da danas kulturu u kontekstu biznisa poimamo tek kroz vizuru turizma (hrvatske turističke atrakcije i tradiciju, neke festivale ili prilike poput Adventa), dok se ostali kulturni elementi, često nepravedno, guraju u drugi plan. Da su upravo ti elementi prepuni iskoristivog potencijala, prepoznala je Visoka poslovna škola Zagreb. U sklopu svojih studijskih programa, razvila je tako studij Menadžmenta i produkcije u kulturi. Iako s jedne strane poprilično hrabar pothvat, s druge se strane ovaj potez pokazao kao izuzetno pogođen spoj. Zašto je to tako, i zbog čega je ovakav studij važan, ispričala nam je mr. sc. Sanja Rocco, pročelnica Katedre za marketing te nositeljica studijskog programa Menadžment i produkcija u kulturi na Visokoj poslovnoj školi Zagreb.

Piše: Adela Juhas
Fotografija: Andrija Zelmaniović, PŠZ

Promotivni slogan Kultura means business pogodio je temeljnu bit studija Menadžmenta i produkcije u kulturi. Kako je sve počelo na Visokoj poslovnoj školi Zagreb?
Zapravo je do ove ideje došlo prilično spontano. Koncept studijskog programa nam je ponudila dr.sc. Ana Lederer, kasnije i autorica razrade čitavog projekta. Uprava naše institucije te dekan dr.sc. Lukša Lulić ocijenili su da ovaj studij ima dobre potencijale, jer Hrvatskoj kao i gradu Zagrebu kao kulturnom središtu nedostaju obrazovani stručnjaci za menadžment i produkciju kulturnih projekata na raznim područjima, od vizualnih umjetnosti i dizajna, preko kazališta i filma do književnosti.

Spajate postojeće s apstraktnim, odnosno marketing i komunikacije s kulturom i umjetnošću. Predstavlja li vam to izazov?
Marketing i komunikacije razvijeni su kao naš prvi studijski program, no zapravo se menadžment i produkcija u kulturi, iako okrenut vrlo specifičnom segmentu kreativnih industrija, na njega komplementarno nadovezuje. Zasad se neki kolegiji s prvog studija, prilagođeni potrebama kulture, izvode i na ovom drugom, no u skorijoj budućnosti namjeravamo snažnije potaknuti zajedničke projekte studenata dva studijska programa. Imamo na primjer internu studentsku marketinšku agenciju i bit će sjajno kad se udruže sa studentima produkcije u kulturi kako bi samostalno realizirali neki projekt.

Humanističke znanosti u Hrvatskoj nisu često u fokusu tržišta rada. Vjerujete li da ovakva vrsta studija radi jednu vrstu iskoraka ovog nepisanog pravila?
Zasigurno da je ovaj studij potreban a može se također reći da je u našim prilikama hrabar potez. Međutim ne očekujemo samo da ga prepoznaju institucije u kulturi koje u pravilu ne potiču svoje zaposlenike na stručno usavršavanje niti raspolažu budžetom za tu namjenu, već i same osobe koje se bave kulturnom i umjetničkom djelatnošću trebaju prepoznati priliku da ovakvim obrazovanjem mogu uspješnije plasirati u javnosti svoje projekte: bilo da se radi o likovnim, ili glazbenim umjetničkim djelima, o festivalima, filmskoj ili kazališnoj produkciji, dizajnerskim ili izdavačkim projektima i tome slično. Možete kao samostalni umjetnik slikar steći menadžerska znanja kako biste znali ponuditi svoja djela ili možete na primjer postati menadžer većem broju glazbenika i producirati njihove nastupe. Mogućnosti za samozapošljavanje su dakle velike.

Kako na vašu ideju gledaju kulturne institucije u Hrvatskoj? Povezujete li se?
Već sam nešto o tome rekla u prethodnom odgovoru. Same institucije, pogotovo državne, su u tom pogledu dosta trome. Međutim, radeći na studijskom programu, dobili smo potporu više značajnih kulturnih institucija kao i nekoliko umjetničkih udruga. Od trenutka kada smo prošle godine dobili od Ministarstva obrazovanja dopusnicu za provođenje ovog studijskog programa povezujemo se s raznim institucijama (muzeji, galerije, kazališta, knjižnice), te sklapamo ugovore o suradnji koji nam s jedne strane omogućuju da studenti na raznim projektima tamo ostvaruju praksu, a s druge da nam iz tih institucija dolaze stručni predavači u pojedinim specifičnim područjima, s bogatim iskustvom.

Potencijal studija

Prepoznaju li studenti i mladi potencijal Menadžmenta i produkcije u kulturi? Čime se odlikuje vaša strategija pri upisima?
Iako smo svjedoci da upravo kulturna događanja i manifestacije najsnažnije pokreću novi turistički val u Zagrebu i ostatku Hrvatske (spomenimo samo kao primjer Advent u Zagrebu, Ultra festival u Splitu, koncerte velikih glazbenih zvijezda u pulskoj areni, Dubrovačke ljetne igre, ili snimanje nastavka filma Mamma Mia na Hvaru), proces prepoznavanja je dugotrajan i toga smo svjesni. No, ovo je boutique studij namijenjen niši studenata specifičnih interesa, studij koji ne podnosi velike grupe jer je u radu s njima važan individualan pristup. Prošle smo godine tek započeli s predstavljanjem studija i upisali prvu generaciju, tada je i nastao slogan KULTURA MEANS BUSINESS. Iako je nekima duhovit, dok se drugima ne sviđa povezivanje kulture s biznisom, slogan ulazi u uho i ostaje zamijećen, a time postiže svrhu. Baziramo se na sponzoriranju programa specifičnih internetskih portala koji prate kulturna zbivanja, radiopostajama gdje se opet vežemo uz takve sadržaje, te se oglašavamo online. Također se trudimo u direktnom kontaktu informirati srednjoškolce usmjerene prema kulturi i umjetnosti.

Povezujete li se samo s hrvatskim kulturnim institucijama ili nastojite proširiti projekt i izvan granica Lijepe Naše?
S obzirom na to da je ovaj studij vrlo mlad, tek nam predstoji povezivanje s drugim sličnim studijima u Europi i svijetu, prvenstveno kako bismo omogućili studentima kao i nastavnicima razmjenu i posjet drugim fakultetima. Neke od obrazovnih institucija s kojima već imamo sklopljen Erasmus ugovor o suradnji provode bliske studijske programe, koje su nam bile svojevrstan uzor pri razradi projekta.

Namjeravate li „produbiti“ cjelokupni program? Kakvi su daljnji planovi za studij Menadžmenta u produkciji i kulturi?
Već se radi na diplomskoj razini studija, u suradnji s dr. Lederer. Namjera nam je započeti s izvođenjem diplomskog studija menadžmenta i produkcije u kulturi kroz dvije godine, kada prva generacija dovrši preddiplomski studij. Nadamo se da će to pobuditi dodatno interes diplomiranih umjetnika i kulturnih djelatnika koji žele uložiti u sebe i nadograditi svoja znanja menadžerskim vještinama. Studij će po uzoru na ponajbolje europske primjere biti koncipiran tako da će se iz velikog broja ponuđenih izbornih kolegija moći birati specifično usmjerenje prema vlastitom interesu. Valja još istaknuti da Visoka poslovna škola Zagreb do kraja godine mijenja svoj naziv i status, te prerasta u Poslovno veleučilište Zagreb.

I za kraj, Kultura means business. U kojim zemljama vjerujete da je to prepoznato na zavidnom nivou, i može li ga Hrvatska doseći?
Puno je zemalja u našem europskom okruženju koje zarađuju na kulturi, ali u skladu s potrebama ne samo turista nego i domicilnog stanovništva, jer u svemu treba postići ravnotežu. Tu je Italija, zatim Austrija i Njemačka, Francuska, Španjolska, pa Skandinavske zemlje i naravno Velika Britanija. Očuvana kulturna baština, velike izložbe, koncerti, festivali i druga događanja s jedne strane pružaju posjetiteljima sadržaj, a s druge stanovništvu daju mogućnost zarade prodajom raznih proizvoda i usluga. Može li Hrvatska? Naravno, jer to dokazuju već brojni uspješni realizirani kulturni projekti. Potrebno je malo više strateškog promišljanja, sinergije interdisciplinarnih stručnjaka i institucija u kulturi, te koordinacije na svim razinama.