Kada su me zamolili da ponovno napišem kolumnu za jedan od dražih časopisa, naravno da sam pristala, a onda su mi javili temu. Žene u produkciji i što poduzeti da žene postignu veću zastupljenost na vodećim pozicijama. Moj sarkastični mozak odmah je otišao na najlogičniji odgovor u našem društvu, neka promijene spol u muški. Jer realno, bilo bi lakše.
Piše: Marina Orsag
Foto: Goran Kovačević KovaZg
U našem okruženju, ako je žena na vodećoj poziciji i upravlja stvarima odlučno i sa stavom, onda je nad*kana k*ja na pms-u, a ako slučajno koji put ubaci i osjećajnost u cijelu priču, onda je cmizdrava baba. Tako da ono što definitivno treba bilo kojoj ženi na većoj poziciji je samopouzdanje da izdrži sve te kritike jer bit će ih sigurno puno više nego što bi ih bilo za muškarca na toj poziciji. Što je naravno neravnopravnost spolova, međutim možemo to gledati i s pozitivne strane. Ne, niste krivo pročitali.
Naime, nisu kritike strože samo kad dođeš na tu neku poziciju, već su takve i cijelim putem do te pozicije. I iz toga razloga žena će se više truditi, fokusiranije raditi s minimalnim mogućnostima za pogreške i samim time je to možda čini kvalitetnijom za tu poziciju, te u konačnici i na toj poziciji. Naravno, to ne znači da odobravam seksizam i šovinizam, već samo pokušavam izvući najpozitivnije iz takve situacije. E sad, da ne bi bilo da ovom kolumnom napadam muškarce, ne napadam nikoga, samo se osvrćem na okruženje u kojem živimo. Okruženje koje ne “prakticiraju” samo muškarci, već nažalost i žene. Trebalo bi i neke žene educirati u smjeru poštivanja i podržavanja žena na visokoj poziciji pa bi možda bilo lakše educirati i muškarce.
Nažalost, nije nekad bez veze izreka da je žena ženi najgori vuk. Također bi žene trebale znati i shvatiti da kada su na nižoj poziciji od muškaraca, to nekad nema veze sa šovinizmom i neravnopravnošću spolova, već samo s njezinim zaslugama i onda se ne pozivati na šovinizam. Muškarcima najviše treba lagano utuvljivati u glavu da žena na poziciji iznad njihove ne utječe na njihovu muškost, neće im se smanjiti i ne ugrožava ih ni na koji način, osim ako se oboje natječu za neku poziciju, a i u tom slučaju trebala bi postojati pozitivna konkurencija. Vjerujem da žena na višoj poziciji može jako pozitivno utjecati na muškarce koji svoj ego postave ravnopravno s njezinim. Kada primijenimo sve te stvari i još dosta drugih, možda okruženje krene u nekom boljem smjeru.
Međutim, moram napomenuti da je sve više žena u produkciji i na vodećim pozicijama koje jako kvalitetno rade svoj posao. Možda bismo se trebali manje fokusirati na stalna pitanja zašto negdje ima manje žena, a više na njihov sve veći broj; samim time to će postati “normalnija” stvar u društvu. Ima jako, jako puno divnih priča o uspješnim ženama u produkciji i o broju tih žena. Tako da ću završiti ovu kolumnu pozitivnim primjerima.
“Moje je mišljenje da uglavnom sve ovisi o samim ženama, o njihovom odgoju, samopouzdanju i spremnosti da preuzmu takve funkcije. Nikada u životu nisam osjetila zakinutost u napredovanju ili mogućnosti donošenja odluka zato što sam žena. Umjesto da pokušavamo promijeniti muškarce, bitno je samo da promijenimo stav o sebi samima“ – Marinka Akrap, direktorica korporativnih komunikacija Podravke.
Trenutačno sam dio jednog zabavnog projekta „Tvoje lice zvuči poznato“ i oduševljeno sam primijetila da žene “vladaju” produkcijom. I to vrlo uspješno. Osobno znam jako puno kvalitetnih žena na visokim pozicijama od Boscha do Podravke. Evo, i u mom mikro-svemiru stand upa, često nas pitaju kako je biti žena u muškom poslu kada su produkcija i organizacija u pitanju, međutim kad stanete i pogledate, u Sloveniji jednu od većih i jačih produkcija radi žena, najveću produkciju u Srbiji radi žena, scenu u BiH uvelike je podigla žena, te u Hrvatskoj scenu oformila i najveću produkciju od preko 550 nastupa godišnje, do ove nesretne situacije, radila je žena.
Možda da se muškarce počne pitati kako je biti muško u ženskom poslu?