Zašto je dobar lider – lider, a ne šef?

Lider pomaže drugima ispuniti svoje potencijale

Kad pričamo o velikim uspjesima nekih kompanija, svjesni smo da iza izgradnje svakog od njihovih brendova/proizvoda, stoje ljudi koji su gurali cijelu poslovnu priču naprijed. Kompaniju ne čini samo ime koje nosi, ne čine je poslovne zgrade u kojima se nalazi, niti samo proizvodi – čine je ljudi, oni koji svojim predanim radom, idejama, kreativnošću, inovacijama i vizijom stvaraju uspjeh.

Piše: Talija Zadro
Foto: Freepik

A netko sve te ljude gura tj. vodi naprijed. Pozicija nadređenog/direktora/šefa, sve se više  definira s dva pojma – kao vođenje i kao menadžiranje. Razdvajanje iste funkcije karakteriziraju dvije razine učinkovitosti u poslovanju: u jednoj je netko tko pomaže ljudima da dostignu svoje najveće potencijale, a u drugoj se jednostavno biva šef, netko tko je na vrhu ljestvice i drugima dijeli zadatke, nadzire i… u stvari, što rade lideri, a što šefovi tj. menadžeri?

Sve je više motivacijskih govornika u svijetu koji zagovaraju ideju vođenja. Jedan od poznatijih, Simon Sinek, svojim je radom otkrio obrasce u načinu razmišljanja, komunikacije i djelovanja najvećih lidera i organizacija. Inspiracijskim govorima između ostaloga ističe koliko je važan pojam vođenja te tvrdi da biti šef znači imati autoritet, a biti dobar lider znači preuzeti odgovornost za ljude kojima ste nadređeni.

Koliko god istražujem ovu temu, dolazim do spoznaje da zaposlenici loše šefove opisuju kao ljude žedne moći, nepristojne, arogantne, samožive i lijene, nasuprot dobrim šefovima koje doživljavaju kao one koje su spremni slijediti – vođe. Tako lidere karakteriziraju iskrenost, cijenjenost, komunikativnost i to da se na njih može osloniti.  A kako jedni, a kako drugi utječu na poslovanje?

Prema upitniku koji je proveo Institute of Naval Medicine, stres u radnoj okolini povećava fluktuaciju zaposlenika. Istraživanje koje su proveli Peter Totterdell, M. Sandy Hershcovis, Karen Niven, Tara C. Reich i Chris Stride dokazalo kako negativna atmosfera na poslu postaje zarazna. Nakon konfliktnih situacija među zaposlenicima, ostatak tima je osjećao veću emocionalnu iscrpljenost nego kad je bio svjedokom ugodnoj interakciji. Onda možemo povući paralelu i reći da je jednako važna i ugodna interakcija između nadređenog i podređenog.

A što rade oni vrhunski lideri tvrtki poput Googlea ili Starbucksa? Larry Page recimo, vlasnik Googlea, dopušta zaposlenicima da 20% radnog vremena potroše na projekt po vlastitom odabiru. Kad je nešto gušt raditi čovjek je zadovoljan, a takav je Pageu očito bitan. Howard Schultz, vlasnik Starbucksa troši više novaca na obuku zaposlenika nego što troši na oglašavanje – sve kako bi radnu okolinu učinio zadovoljnijom i time angažiranijom.

U sigurnom okruženju zaposlenici se mogu opustiti i tako ispoljiti svoju kreativnost te dati više. Dobar lider surađuje s ljudima i na taj način jača odnos s njima, što donosi boljitak performansi, odanost i zadovoljstvo poslovnom okolinom i poslom te daje bolje poslovne rezultate. Vodstvo koje se temelji na strahu, kontroli i zapovijedi nikad neće doseći učinkovit ishod iste razine.

I kao što bi Robin Sharma rekao: “Vođenje nije titula ili oznaka. Ono je utjecaj, inspiracija. Utjecaj uključuje postizanje rezultata, utjecaj je širenje strasti koju imate prema svom poslu, a vi morate nadahnuti kolege i kupce.”

Tags:

  • Show Comments (4)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.