Vrijeme za promjene

Vrijeme za promjene – i na pozornicu stižu Hoću knjigu, zajedno sa Znanjem i Menartom. Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Varaždin i Zadar dobili su svoje nove stare knjižare.

Piše: Petra Sedlanić
Foto: Dhar media

Veliki pad

„Algoritam pred stečajem.“ „Algoritam na koljenima.“ „Propada Algoritam.“ „Krah hrvatskog nakladništva.“ „Počeo rat za Algoritmove knjižare.“ – medijski su to naslovi koji su se pojavili ovog proljeća. Algoritam MK bio je najveći knjižarski lanac u Hrvatskoj, 99-postotni vlasnik kojeg je bilo Algoritam nakladništvo, dok je jedan posto pripao Mozaik knjizi. Spomenut ćemo višemilijunski dug, medijske priče o nesavjesnom poslovanju i bahaćenju, previsoke cijene najamnina, a budući da je tema ovog članka promjena i pogled u budućnost, više od toga nećemo ulaziti u razloge propadanja Algoritma. Na svim se Algoritmovim knjižarama pojavio natpis „IZVANREDNA INVENTURA“, a sudbina tridesetak prostora postala je neizvjesna. Tridesetak prostora za prodaju knjiga, 260 radnih mjesta. Da zajedno s prostorom, ne propadne i hrvatska knjižarska mreža, na pozornicu su stigli Hoću knjigu, zajedno sa Znanjem i Menartom. Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Varaždin i Zadar dobili su svoje nove stare knjižare.

Ponovo otvorena vrata

Nakon što su svoja vrata ponovno otvorile knjižara u Gajevoj (sada knjižara Znanje) te ona u Bogovićevoj (sada Hoću knjigu), dvije poznate i na neki način ključne lokacije u srcu glavnog grada daju nadu da će se situacija promijeniti – vjerujemo na bolje. Uče li na (tuđim) greškama te kakva je njihova vizija promjene, pitali smo Matiju Fojsa, direktora Hoću knjigu te voditelja nabave Znanja, Vanju Čučkovića.

Hoću knjigu, a i knjižare

Tri glavna lika, Matiju Fojsa te braću Zvonka i Juricu Čubrić, mediji već nazivaju poduzetnim trojcem. Zvonko i Jurica godinama su bili u poslu vezanom uz papir te su djelomično bili vezani i uz nakladništvo. Njihov otac odlučio je prodati svoj vlasnički udio u tvrtki Fokus, najvećem distributeru uredskog materijala, te je obitelj Čubrić dio zarade odlučila uložiti u pokretanje lanca knjižara Hoću knjigu. „Na taj potez odlučili smo se kako bismo dokazali da se u knjižarstvu može raditi pošteno, na vrijeme plaćati sve obaveze i na kraju Vrijeme za dana nešto i zaraditi. Ne manje važno, cilj nam je i modernizirati cijelo iskustvo čitanja u Hrvatskoj te pokazati da su knjige, ali i odlasci u knjižnice i knjižare, i u 21. stoljeću jedan od glavnih izvora zabave,“ rekao je Fojs.

Ponovo zajedno

Većini zaposlenika bivšeg Algoritma ponudili su ugovore na tri mjeseca, i to, kako kažu, po boljim uvjerima i za veće plaće, što je rezultiralo time da je većina djelatnika i nastavila raditi s njima. „Što se nakladnika tiče, imali smo malo teži početak s obzirom na njihova negativna iskustva i poljuljano povjerenje u knjižarstvo, no sve se normaliziralo nakon prvih nekoliko mjeseci te smo sa svima ostvarili vrlo dobru suradnju“, kaže Fojs.

Kako trgovci vide knjižaru modernog doba

Osim djelatnika i nakladnika bitna je i njihova vizija knjižare modernog doba. „Ono što s našim knjižarama želimo postići je da kupac u knjižaru ne ulazi isključivo da bi kupio knjigu, nego zbog čitavog ugođaja koji će mu ta knjižara pružiti i u kojoj će pronaći sve ono što poželi“, rekao je Matija Fojs. Hoću knjigu je i spoj papirnice, gift shopa, hobby & crafta i multimedije, a sebe definiraju kao tržišno održiv brend koji će znati odgovoriti na potrebe kupaca. Uz društvene mreže, najbolji izvor informacija o željama kupaca njihovi su voditelji knjižara i djelatnici. „Iznimno cijenimo njihova iskustva i dojmove jer oni dobivaju povratnu informaciju na licu mjesta, stoga planiramo dodatno educirati djelatnike u našim knjižarama kako bismo maksimalno iskoristili njihov potencijal.

Želje i potrebe kupaca

Želje i potrebe kupaca stavljamo na prvo mjesto“, rekao je Fojs. Kao svoju najveću prednost pred konkurencijom ističu činjenicu da nisu izdavači, nego trgovci. „To nam olakšava posao s obzirom da nismo dužni gurati na police neke naslove koji možda nisu toliko atraktivni, a mi smo ih izdali“, kaže Fojs i dodaje da oni kao trgovci udovoljavaju isključivo kupcu i njegovim željama. „U našoj ponudi nalazi se više od 10 000 naslova, a ponudu svakodnevno proširujemo novim naslovima. Pratimo svjetske trendove i u našim se knjižarama mogu naći hit naslovi.

Ponuda naslova na izvornom jeziku

Za kupce koji vole čitati na izvornom jeziku proširujemo i ponudu strane knjige,“ kaže Fojs i dodaje da domaćih autora općenito nema puno, odnosno da se ne objavljuje toliko puno naslova godišnje, no nadaju se da će se i to promijeniti sada kada se stabilizirala situacija na tržištu te kako bi željeli dodatno potaknuti razvoj domaće književnosti uvođenjem, primjerice, novčanih poticaja za pisce u nastajanju. „Planiramo sudjelovati u VBZ-ovom natječaju za najbolji neobjavljeni roman, što bi bio prvi konkretni korak prema ulaganju u hrvatsku pisanu riječ“, dodaje.

Brend s pogledom u budućnost

„Iako se u medijima dosta spominje kako Hrvati kao narod ne čitaju, odnosno da pročitamo jednu ili dvije knjige godišnje, smatramo kako to i nije u potpunosti točno, odnosno da je puno veći problem dobavljivost knjige. Hrvatska nije veliki igrač na knjižarskoj mapi svijeta, stoga neki popularni inozemni naslovi kod nas stižu puno kasnije no što bi trebali. Kada bismo to promijenili, vjerujemo da bi se i trendovi čitanja promijenili nabolje. Kao i to da stvarna situacija nije toliko crna koliko
statistike pokazuju,“ prokomentirao je Fojs najveće izazove s kojima se susreću hrvatske knjižare.

Trendovi u književnosti

Kad se radi o usporedbi Hrvatske s inozemnim trendovima u knjižarstvu, kaže: „Kako ne bismo bili previše strogi, reći ćemo da ima puno prostora za napredak. Počevši od samog izgleda knjižara do online ponude. Gotovo svaka knjižara u Hrvatskoj ima internetskustranicu, društvene mreže i web shop,no neke ipak ne održavaju stranice redovito, u web shopu se ponekad teško snaći, puno naslova nije dostupno, a o zastarjelosti samih knjižara, odnosno njihovog izgleda, da ne govorimo”. Ipak, nada se da će Hoću knjigu u svemu navedenom postaviti neke nove trendove kojima će se priključiti i oni koji su u ovom poslu puno duže od njih. Žele postati ne najveći, nego najbolji, odnosno imati najkvalitetniju ponudu te Fojs zaključuje: „S obzirom na to da smo na tržištu tek nekoliko mjeseci, ne možemo još pričati o emocijama i vrijednostima koje prenosimo nego o onima koje bismo željeli prenositi u budućnosti. A to su kvaliteta, prijateljsko i toplo okruženje u knjižarama, ali i moderna te otkačena atmosfera“.

Znanje: Promjena politike izlaganja hrvatskih izdanja knjiga

Kad govorimo o promjenama koje su knjižare Znanje uvele u odnosu na Algoritam, Vanja Čučković, voditelj nabave, naglašava: „Knjižare Znanja su proširile ponudu određenih robnih grupa čija je nabava bila otežana u zadnjim godinama poslovanja Algoritma MK. Ponajprije ovdje mislimo na multimedijalne proizvode te na stranu knjigu. Odlučili smo da taj segment po kojem je Algoritam godinama bio poznat ne smije nestati s hrvatskog tržišta“ te dodaje kako se iz tog razloga njihovom timu priključio i dio ljudi koji je godinama radio na tom segmentu unutar Algoritma, a osim njih, u Znanju su ostali raditi gotovo svi zaposlenici iz knjižara čije su prostore preuzeli.

Roba svojih vlasnika

Promijenili su i donedavno najveću boljku – politiku izlaganja hrvatskih izdanja knjiga. „Algoritmu MK se uvijek prigovaralo da protežira robu svojih vlasnika, tako da drugi naslovi nisu mogli doći do izražaja. Mi  želimo poslovati isključivo tržišno i prezentirati kupcima novitete i hitove neovisno jesu li objavljeni u izdanju Znanja ili nekog drugog nakladnika“, rekao je Čučković.

I am text block. Click edit button to change this text. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.

Što se odnosa s nakladnicima i ostalim dobavljačima tiče, proces još uvijek traje. „Znanje ipak nije imalo svoju maloprodaju od 2007. godine pa su to sve odnosi koje je bilo potrebno izgraditi od početka, koliko god neki od njih već surađuju s nama kao nakladnikom ili tiskarom. Očekujemo da bi se taj proces trebao završiti do kraja godine kada bi se ponuda u svim knjižarama trebala popuniti do kraja”, rekao je.

Knjižara kao mjesto razmjene znanja i iskustava

Iako to nije bio slučaj zadnjih nekoliko godina, želja im je da knjižara ponovno postane mjesto susreta i razmjene znanja i iskustava, što će ostvariti skorim promocijama, događanjima i druženjima, a sve će te aktivnosti biti, kako kažu, multimedijski orijentirane i popraćene na društvenim mrežama i web stranici. Osim toga, u procesu je i redizajn webshopa koji će osim modernijeg izgleda, dobiti i proširenu ponudu koja će sadržavati sve artikle dostupne u njihovoj najvećoj knjižari, Bookshopu u Hotelu Dubrovnik u Gajevoj ulici u Zagrebu.

„Potrebe kupaca osluškujemo na dnevnoj bazi, kako putem društvenih mreža tako i u samim knjižarama. Ne smijemo zaboraviti da su knjižari ti koji redovno stupaju s kupcima u kontakt, a mislimo da imamo vrhunske knjižare koji su svoj zanat ispekli kako u Algoritmu MK tako i u ranijim tvrtkama koje su vodile knjižare“, rekao je Čučković te svoje iskusne zaposlenike istaknuo kao dodatnu razliku od konkurencije.

Multimedija i strana knjiga

Osim toga, Knjižare Znanja se izdvajaju po dva segmenta – multimediji i stranoj knjizi. „Ova dva segmenta pokrivamo šire nego ostale knjižare na tržištu, osobito kada govorimo o stranoj knjizi čiju ponudu želimo razviti do širine koju je nekada imao Algoritam,“ rekao je Čučković i dodao da je strana knjiga u ponudi u svim njihovim knjižarama jer ne žele zakidati niti jednog svog kupca zbog činjenice da možda ne živi u Zagrebu. Što se tiče glavnih izazova s kojima se susreću, Čučković kaže da se sve knjižare i svi nakladnici već godinama susreću sa smanjenom posjećenošću i smanjenom prodajom. „To ne znači nužno i da Hrvati manje čitaju kao što se obično piše po medijima. Mislimo samo da su ekonomske prilike u našem društvu bile takve da si ljudi nisu mogli priuštiti knjige po određenim cijenama pa su se okrenuli knjižnicama ili povoljnijim naslovima kao što je primjerice, naša biblioteka KDS. Vidljivo je da se situacija popravlja, ali da bi se kupci vratili natrag u knjižare za to moraju imati povoda pa stoga planiramo događanja koja smo ranije spomenuli“, najavljuje.

U korak s trendovima

Smatra da Hrvatska prati inozemne trendove, iako to ne treba uvijek slijepo činiti. „Koncept multimedijalne knjižare kakvog danas razvijamo, pojavio se na hrvatskom tržištu prije nego na npr. francuskom. Vani mnoge knjižare ne gaje tu multimedijalnost ili širinu ponude knjiga na drugim jezicima, čime se ističemo na područje cijele EU“, rekao je Čučković. U planu su knjižare u Puli i Dubrovniku, a pregovaraju i prostore u Osijeku. Ponudu će i dalje širiti, pa i na stranim jezicima, a cilj im je uspostaviti suradnju s manjim nakladnicima te i njihova izdanja ponuditi svojim kupcima.