Kako je pandemija mogla utjecati na vaše zaposlenike i zašto je HR ključ uspjeha pri stvaranju psihološki sigurnog radnog mjesta nakon Covida, pročitajte u nastavku.
Pripremila: Josipa Celinić
Foto: Unsplash
Ne, nažalost, priča s Covid-19 pandemijom u glavnoj ulozi nije ispisala svoje posljednje stranice. Mi, poslovi i svijet učimo se živjeti s tim faktorom. A budući da se većina europskih poduzeća polako vraća u staro, uobičajeno okruženje, važno je stvoriti i psihološki sigurno radno mjesto za zaposlenike po povratku, piše Entrepreneur.
Nije tajna da se korporacijski svijet kakav smo nekad poznavali dramatično promijenio tijekom Covid-19. Od većeg broja zaposlenih na daljinu do digitalne revolucije korporativnog krajolika u cjelini, i lideri i njihovo osoblje još uvijek se kreću u novom radnom okruženju nakon pandemije.
Mentalno zdravlje po povratku na posao
Prilikom laganog povratka natrag u urede, jasno je da je poslovna strategija prije pandemije posljedica promjene koja bi uzela u obzir učinke koje je pandemija ostavila na korporativno okruženje. Ne govorimo samo o promjeni ciljnog marketinga i promjeni prioritetne klijentele, govorimo o vašoj strategiji upravljanja ljudskim resursima.
Dok članovi osoblja ponovno mijenjaju svoj kućni ured za zgradu u kojoj se nalazi ured, studije su pokazale da je gotovo dvije trećine korporativnih zaposlenika zabrinuto za svoje mentalno zdravlje po povratku na posao nakon pandemije.
Stoga nikada nije bilo bolje vrijeme za brisanje prašine s knjiga o strategijama ljudskih resursa i povratak na ploču za crtanje dok se vaši kolege nevoljko vraćaju.
Psihološki utjecaj pandemije izazvane koronavirusom
Jedan od najvećih, ali ipak prigušenih utjecaja pandemije Covid-19 je učinak koji je imala na mentalno zdravlje svjetske populacije. Od pojačanih simptoma anksioznog poremećaja do usamljenosti i lošeg raspoloženja diljem zemlje, jasno je da svijet i dalje „liječi rane“ dok izlazimo na drugu stranu.
Jedna grupa ljudi na koju je pandemija imala veliki utjecaj bili su korporativni radnici, prisiljeni povući se s uredskih stolica i zamijeniti ih za kauč tijekom lockdowna. Iako su lideri tvrtki i njihovi zaposlenici ovaj iznenadni pomak dobro prihvatili, nakon godinu dana pandemije zaposlenici koji rade od kuće izvijestili su da im je razina anksioznosti porasla, a smanjena razina komunikacije dovela je do pojave usamljenosti i lošeg raspoloženja, što utječe i na njihovo mentalno zdravlje i na radni učinak.
Remotely rad i mentalno zdravlje
Više od 50 posto korporativne radne snage koja radi remotely otkrilo je da se njihovo mentalno zdravlje naglo pokvarilo od rada od kuće, pa je to prava briga za lidere tvrtki po povratku u ured.
Bez dovoljne potpore ljudskim resursima, poslovni lideri vjerojatnije će vidjeti uspjeh tvrtke u padu nakon povratka nakon pandemije, jer studije pokazuju da oni koji nisu zadovoljni na poslu, imaju nižu razinu motivacije i manja je vjerojatnost da će pridonijeti uspjehu tvrtke.
Prijelaz iz kućnog ureda u poslovni
S obzirom na to da je prijelaz natrag u ured sada u punom jeku, predviđeno je da će se više od 69 posto globalne radne snage vratiti u ured do posljednjeg tromjesečja 2021. godine.
Stručnjaci sugeriraju da bi polagan prijelaz mogao biti ključ uspjeha. Za zaposlenike koji su i dalje zabrinuti za svoj budući plan rada i položaj u tvrtki, uvjerenje o povratku od vitalne je važnosti kako bi se osjećali sigurno i ugodno.
Voditelje bi također trebalo poticati da budu prisutniji pri povratku, kako bi se izgradile jače veze sa zaposlenicima. Iako je HR važan za održavanje dobrobiti zaposlenika, korporativni timovi postižu svoje najsnažnije rezultate kada njihov vođa postavi primjer kao uključivu figuru na radnom mjestu.
Održavanje snažne prisutnosti pri povratku označit će vođe kao “jednog iz tima”, a ne kao nedostupnu rukovodeću figuru, potičući zaposlenike da budu otvoreni i pošteni pri povratku na posao te će na radnom mjestu iznijeti svaku zabrinutost oko svoje post-pandemijske budućnosti.
Kako stvoriti psihološki sigurnije radno mjesto nakon pandemije
Rečeno je da je povratak u ured samo prvi korak prema uspješnom radnom okruženju nakon pandemije. Za konačan poslovni uspjeh pri povratku, poslodavci moraju razmišljati o dalekoj budućnosti u smislu podrške dobrobiti osoblja i strategije upravljanja ljudskim resursima.
Kako bi se ispravile štete uzrokovane Covid-19, stručnjaci sugeriraju da je stvaranje psihološki sigurnog radnog mjesta od vitalnog značaja. Stvaranje sigurnog prostora u kojem se zaposlenici mogu otvoriti i izraziti svoju zabrinutost u vezi s radnim opterećenjem, stresom i mentalnim zdravljem, potiče jače vještine izgradnje tima, uspostavlja važne odnose poslodavac/zaposlenik i smanjuje izostanak s posla jer se zaposlenici vesele svom radnom tjednu, ne strahujući od alarma u ponedjeljak ujutro.
Za post-covid zaposlenike, stručnjake za ljudske resurse i zaposlenike, donosimo nekoliko brzih i učinkovitih načina za stvaranje psihološki sigurnijeg radnog mjesta nakon pandemije, za sretniju i zdraviju radnu snagu.
1. Snažne strategije upravljanja ljudskim resursima.
Ne čudi što se navodi da su sretnije organizacije i uspješnije. S predviđenim smanjenjem fluktuacije osoblja od 34 posto i 37 posto većom prodajom, jasno je da će sretni i podržani zaposlenici ostati na svom položaju duže i stvoriti veći uspjeh za tvrtku u cjelini.
Najvažniji zadatak HR-a nakon pandemije je mijenjanje njihovih strategija za prilagođavanje nevoljnim povratnicima i nova pravila i propisi nakon Covida. Povezivanje s liderima odličan je način da se uprava uključi u proces povratka i osmisli nove strategije blagostanja koje povezuju i poslodavca i zaposlenika.
Uvođenje jačih linija komunikacije između osoblja, koje uključuje i one koje još rade od kuće, također je važno. Usavršavanje umjetnosti „videopoziva“ i korištenje novih internetskih komunikacijskih alata izvrstan su način za održavanje povezanosti zaposlenika u uredu i izvan njega.
2. Tranziciju napravite polako.
Vraćanje u ured tempom vaše tvrtke također je važno ako želite vratiti mentalno zdravlje pri povratku na posao. Stvaranje psihološki sigurnog radnog mjesta ne znači kopiranje drugih konkurenata u korporativnom sektoru, već poduzimanje pravih poteza za svakog od vaših zaposlenika.
Ako ste uspjeli raditi na daljinu tijekom pandemije, možda bi bilo pametno stvoriti hibridni uredski sustav koji će omogućiti radnicima da se postupno vraćaju na svoje mjesto. Stvaranjem ravnoteže između rada u uredu i rada na daljinu, nevoljni povratnici mogu se postepeno privikavati na povratak u radno okruženje vlastitom brzinom, dopuštajući im da daju prioritet vlastitom mentalnom zdravlju i poslu gdje se osjećaju najugodnije.
Uklanjanje pritiska zbog nevoljnog povratka smanjit će stres zaposlenika i nastaviti stvarati uspjeh za tvrtku, bilo osobno ili na daljinu.
3. Kad se vaš tim vrati u ured…
Odličan način za ponovno uspostavljanje timskog povezivanja i upoznavanje osoblja s post-pandemičnom budućnošću rada je uvođenje radionica o dobrobiti radnika. Ne samo da su odličan način za poboljšanje vještina izgradnje tima i razbijanje stigme oko stresa i mentalnog zdravlja na radnom mjestu, već i poboljšavaju uključivost i zaposlenike poučavaju vitalnim komunikacijskim vještinama koje se mogu koristiti u radnom okruženju nakon Covida.
Uvođenje radionica koje se fokusiraju na stigmatizirane teme, poput mentalnog zdravlja i stresa na radnom mjestu, može potaknuti zaposlenike da se osjećaju ugodno, da istupe i slobodno govore o svojim brigama, znajući da se nalaze u psihološki sigurnom prostoru.
4. Ergonomska njega
Stvaranje psihološki sigurnog radnog mjesta ne određuje samo mentalna dobrobit. Naša fizička dobrobit može imati veliki utjecaj na stanje naše opće dobrobiti i utjecati ne samo na naše mentalno zdravlje, već i na našu produktivnost i uspjeh tvrtke.
Prioriteti ergonomske dobrobiti često se zaboravljaju u uredu, što dovodi do ogromnih 86 posto uredskih radnika koji sjede i do 8 sati dnevno.
Za nas koji također radimo ispred ekrana tijekom svog radnog dana, stručnjaci sugeriraju da stalna izloženost plavom svjetlu ne samo da doprinosi da 75 posto populacije već treba naočale, već i čini radnike osjetljivijima na glavobolje, umor i bolove u mišićima, što sve, zauzvrat, utječe na naše mentalno zdravlje.
Stoga nikada nije bilo važnije poticati zaposlenike na pauze od zaslona. Bilo da si možete priuštiti uvođenje aktivnosti za vrijeme ručka u radnu rotaciju ili jednostavno poučite zaposlenike o pravilu 20-20-20, potičući ih da skrate vrijeme ispred ekrana i kreću se, možete ozbiljno poboljšati tjelesnu kondiciju i dobrobit, u konačnici poboljšavajući mentalnu dobrobit zauzvrat.
5. Dajte prednost onima koji i dalje rade od kuće.
Budući da 30 posto korporativne radne snage i dalje ostaje kod kuće 2021., važno je za poslodavce da ih ne isključe iz post- pandemijskih shema za dobrobit radnika. Bez obzira na to štite li se, nerado se vraćaju u ured ili su jednostavno odlučili otići na 100%-ni rad od doma nakon Covida, komunikacija je ključna ako želite ostati povezani kao hibridni tim.
Ulaganje u internetske komunikacijske alate očit je izbor za uspješan odnos rada na daljinu. Još bolje, vrijeme je za uvođenje digitaliziranog HR sustava. Omogućavanje zaposlenicima koji rade od kuće da imaju izravnu komunikaciju između sebe i stručnjaka za ljudske resurse koji podržavaju, moglo bi napraviti veliku razliku u smislu mentalne dobrobiti, budući da radnicima na daljinu daje mogućnost uključivanja u radionice o dobrobiti, vježbe za izgradnju tima i sustave za podršku osoblja, čineći psihološki radni prostor u uredu i izvan njega.
Show Comments (0)