Američka NASA je šezdesetih godina prošlog stoljeća, u potrazi za najkreativnijim znanstvenicima i istraživačima, angažirala dr. Georgea Landa s jednim zadatkom: razviti pouzdan test kreativnosti. Land, koji je osim toga vodio svoj znanstveno-istraživački institut, kasnije je isti taj test koristio u istraživanju kreativnosti djece.
Proveli su dva ispitivanja – prvo s djecom u dobi od pet godina, drugo deset godina kasnije. 98% ispitane djece od pet godina spadalo je u najvišu razinu “genijalne kreativnosti”. S petnaest, tek 12% djece ostalo je na toj razini. Nekreativno ponašanje je naučeno, zaključio je Land.
Piše: Stella Ćaleta
Foto: Freepik, Unsplash
Landov zaključak implicira da je i suprotno istina – kreativnost možemo poučavati. Moderno poslovanje u svojoj srži njeguje kreativnost, a najuspješnije tvrtke razviju kulturu koja optimizira kreativne procese i ohrabruje zaposlenike u istraživanju svojih kreativnih kapaciteta. No, organizacijska kultura kakvu znamo danas, u Landovo vrijeme tek je izranjala iz dubina kolektivnog shvaćanja poslovanja.
Kreativnost u doba industrijalizacije
Do pedesetih godina prošlog stoljeća kreativnost u biznisu nije bila niti na radaru. Vrijeme je to tvorničkih radnika, manualnog rada i proizvodnje – vrijeme plavih ovratnika. Veći dio ostatka radne snage utočište je pronašao u javnoj upravi. Ljudi su u prosjeku radili više, imali su manje godišnjeg odmora, a cijenila se požrtvovnost, marljivost i lojalnost.
Poslodavci su, inspirirani industrijskim revolucijama, sanjali o učinkovitim, brzim i jasno definiranim poslovnim procesima. Tvornički stojevi, divovski birokratizirani sustavi, radne kute i flanel odijela – gdje je tu mjesto za kreativnost?
No, era u kojoj je bilo potrebno jednostavno raditi više od konkurencije je iza nas. Danas znamo da nam za prednost treba puno više. Potrošaču bombardiranom mogućnostima moramo ponuditi inovaciju. To se ne odnosi samo na proizvode i usluge. Sve više trgujemo i nematerijalnim dobrima: informacijama, idejama, načinima zadržavanja pažnje potrošača. Kompetitivnu prednost na takvom tržištu budućnosti imat će samo najkreativniji.
Kako razviti kulturu kreativnosti
Land je u svom istraživanju ponudio objašnjenje za poražavajuću stopu gubitka kreativnosti prelaskom iz djetinjstva u odraslost. Iz njega i danas iščitavamo implikacije za razvoj poslovne kulture koja žele potaknuti kreativnost. Naime, Land je objasnio kako se nekreativnost uči kroz poruke koje slušamo odrastajući – rizik moramo izbjegavati, a pogreške se kažnjavaju.
Kreativnost je proces koji uključuje pogreške i učenje na njima. No, pogreške ne donose profit – profit nastaje kao posljedica predvidljivih ishoda. Poticati kreativnost znači odreći se kontrole nad ishodom i prihvatiti pogreške kao dio igre. U suštini, stvar je mindseta, a često nismo toliko otvoreni za nove ideje kao što mislimo da jesmo (ne zaboravite, dugo smo učili biti nekreativni).
Jedno je sigurno – griješit ćete
Glavni zadatak lidera koji žele stvoriti kulturu kreativnosti jest osvijestiti vlastite granice i poticati dijeljenje novih ideja među zaposlenicima. Bez jasne podrške vodstva velike su šanse da će naučen strah od kazne ili osude prevladati. Osim toga, Harvard Business Review navodi konkretne korake koje vođe mogu napraviti kako bi stvorili poticajnu organizacijsku kulturu.
Između ostalog, ideje možete tražiti od zaposlenika na svim razinama. Omogućite suradnju različitih timova i odjela, zapošljavajte za različitost koja povlači i jedinstvene perspektive i iskustva, mapirajte različite faze kreativnosti procesa. Izbacite menadžement učinkovitosti iz svih kreativnih procesa (on ima svoju ulogu drugdje), a birokraciju pojednostavite. No, prije svega, prihvatite da ćete sigurno griješiti i upravljajte reakcijom na pogrešku.
Show Comments (4)