Savjeti za bolje pamćenje

Savjeti za bolje pamćenje

Pretjerano fokusiranje na obveze može štetiti našem pamćenju i kreativnosti. Mentalni predasi mogu pak dovesti do naših najkreativnijih trenutaka

Memorija može biti varljiva. Pretpostavljamo da pamtimo mnogo više nego što doista pamtimo. Dešava nam se da se ne uspijevamo prisjetiti detalja nečega što nam se dogodilo, i pitamo se koliko svog života pohranimo u svoju memoriju.

Možda ćemo pogriješiti jer se nećemo moći prisjetiti nečega u trenutku kada nam je to potrebno; imamo frustrirajući, nejasan osjećaj da bismo to trebali znati, ali ne možemo se dosjetiti. Zašto nam ponekad ne uspijeva “snimiti” nešto što nam se dogodilo i što možemo učiniti u vezi s tim?

Uvježbavanje mozga da bolje pamti zahtijeva koncentraciju

Ono što mislimo da je problem pamćenja često je zapravo problem pažnje. Amishi Jha je profesorica psihologije na Sveučilištu u Miamiju, neuroznanstvenica koja je istraživala pažnju, radno pamćenje i svjesnost prilikom mentalnog treninga proučavajući funkcioniranje osnovnog živčanog sustava koristeći različite tehnike kognitivne neuroznanosti. U svojim istraživanjima utvrdila je da postoje tri ključne stvari koje moramo učiniti da bismo nešto uspješno zapamtili, prenosi portal Moj posao.

1. Proba

Koncentrirajte se na praćenje informacija: na ime nove kolegice koja se upravo predstavila; na ključne informacije s tečaja stručnog usavršavanja koji pohađate; na detalje zabavnog iskustva koje ste upravo doživjeli.

Kada smo u školi vježbali pamćenje iz pomoć kartica, to je bila proba. Kada se prisjećate detalja nekog radosnog događaja (na primjer obiteljskog vjenčanja- zdravice, serviranja torte…) ili nekog bolnog događaja, to je također proba.

2. Razrada

Razrada obuhvaća povezivanje novih iskustava ili informacija sa znanjem ili sjećanjima koja već imamo. Tako možemo pohraniti mnogo bogatije uspomene.

Primjer: Zamislite hobotnicu. Sada vam kažem: hobotnica ima tri srca. Ako to već niste znali, vi ste – dok ovo čitate – novo saznanje povezali sa slikom hobotnice koju imate.

Sljedeći put kada vidite fotografiju ili video snimku hobotnice, možda ćete se toga iznenada sjetiti i osobi do sebe ćete reći: “Jeste li znali da hobotnica ima tri srca?”.

3. Konsolidacija

Dva navedena procesa podržavaju početno formiranje memorije. Ali prijelaz s tih početnih faza prema dugoročnom, trajnom pohranjivanju informacija, poznatom kao dugoročno  pamćenje, zahtijeva konsolidaciju.

Konsolidacija obuhvaća stvaranje veza između specifičnih skupina neurona koji kodiraju elemente memorije reproducirajući ciljanu aktivnost mozga. Stalno ponavljanje učvršćuje  sustav dugotrajnog pamćenja.

Pretjerana usredotočenost na obveze škodi našem pamćenju i kreativnosti

U trgovini napunimo košaricu, krenemo prema blagajni i kad stanemo u red izvadimo telefon. Pročitamo elektroničku poštu i krenemo odgovarati na poslovnu poruku koju smo upravo pročitali.

U tom trenutku oglasi se upravo pristigla obavijest i kliknete na nju. Nacrt poruke koju ste pisali se automatski sprema, a vi prelazite na Twitter kako biste vidjeli odgovor na vaš raniji tvit. Retvitate. Pažnju vam privlači nova vijest koju kliknete kako biste ju pročitali.

Pročitali ste pola teksta u trenutku kada ste došli na red na blagajni. Trpate kupljenu robu u plastične vrećice zaboravljajući da ste sa sobom ponijeli vlastite, ekološki prihvatljive platnene vrećice.

Zvuči poznato? Živimo užurbanim životom, pa je želja da iskoristimo svaki trenutak intenzivna. Da nismo napisali tu poruku dok smo stajali u repu, morali bismo to učiniti kasnije, u trenutku kada smo mogli… raditi nešto drugo.

Prioritet uvijek dajemo obvezama. Pri tome ne vidimo mentalne predahe, trenutke u kojima se odvojimo od čvrstog usmjeravanja naše pažnje na neki zadatak koji nas zaokuplja, kao nešto vrijedno. Pa zašto bismo? Ako usmjeravanje naše pažnje, kao i njezino korištenje za uvježbavanje i razradu, podržava uspješno pamćenje, zašto ne bismo težili da cijelo vrijeme budemo fokusirani?

Razmotrite na trenutak svoje izravno iskustvo. Jeste li ikada dobili sjajnu ideju dok ste se tuširali? Možda vas nije inspirirao miris šampona kako ste prvo pomislili. Riječ je o tome da nas je tuširanje prisililo na mentalni predah. Pod tuš ne možemo ponijeti telefon ili računalo. Zarobljeni smo u maloj, vlažnoj kabini i ništa nam ne odvlači pažnju.

Takvi mentalni predasi mogu dovesti do naših najkreativnijih, generativnih trenutaka – stvaraju se novi zaključci, rađaju nove ideje, snovi koji nas osobno i profesionalno potiču. Takvi mentalni predasi imaju još jednu važnu ulogu: pospješuje konsolidaciju memorije.

Stoga, nemojte se zaboraviti fokusirati kada se želite nečega sjetiti, ali i pustite također um da češće luta – kako biste se bolje sjećali!

Tags:

  • Show Comments (0)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Ads