Nastavnik talijanskog jezika Mislav Čordaš u jezičnu gimnaziju EPOHA došao je prije nekoliko mjeseci. Našoj redakciji otkrio je zanimljivosti i prednosti predavanja prema waldorfskoj metodologiji
Razgovarala: Vedrana Prevendar
Foto: Epoha
Prijavite se na online predstavljanje jezične gimnazije EPOHA.
„Znanje je tek onda znanje kad je stečeno naporom vlastite misli, a ne pamćenjem“, rekao je svojedobno Tolstoj, a Mislav citirao u početku našeg intervjua. Mislav Čordaš magistar je edukacije talijanske filologije, a diplomu je stekao pri Sveučilištu u Zadru. Vještine talijanskog jezika stjecao je i u sklopu usavršavanja jezika u Italiji.
U Modeni je na diplomskom studiju na temelju akademskog uspjeha dobio stipendiju za pohađanje škole talijanskog jezika. Namijenjen je bio strancima na najvišoj razini B2-C1, u trajanju od mjesec dana. Drugi put u Recanati pokraj Ancone u trajanju od tri tjedna, isto tako na najvišoj razini namijenjenoj strancima. U sklopu programa Sveučilišne studentske razmjene boravio je u Bariju tri mjeseca gdje je u suradnji s mentorom pisao diplomski rad.
Kako se snašao u svojoj prvoj profesorskoj ulozi, kako je to podučavati samo troje djece u jednom razredu i kakva su njegova iskustva s waldorfskom pedagogijom, Mislav Čordaš otkriva nam u nastavku.
Prije dolaska u gimnaziju Epoha, vještine komuniciranja na talijanskom jeziku stjecali ste i u sklopu usavršavanja jezika u Italiji. Otkud želja za radom u prosvjeti kao profesor i to srednjoškolcima?
Mogu reći da doista volim ovaj posao koji radim. To je uostalom i bio glavni motiv mojeg upisa na studij talijanskog jezika nastavničkog smjera kao i daljnjeg profesionalnog usavršavanja u Italiji. Što se tiče srednjoškolaca, jako mi je drago raditi s njima. Ali u osnovi mi nije bitno radi li se o djeci iz osnovne ili srednje škole jer i jedno i drugo mi je zanimljivo i izazovno.
Je li uloga profesora ujedno i odgojna? Treba li odvajati te dvije stavke ili jedno bez drugog ipak ne ide?
Mislim da uloga profesora mora biti u tom smislu sveobuhvatna. Naravno da postoje razlike u odgojnom pristupu djeci u nižim razredima osnovne škole, višim razredima kao i djeci u srednjoj školi. Svaki profesor bi trebao biti svjestan da, uz prenošenje stručnih znanja djeci, ima i određenu odgojnu funkciju.
Nakon nekoliko mjeseci rada u Epohi, koje su 3 najvažnije stvari koje biste istaknuli kao prednosti u odnosu na državne škole?
Smatram da su prednosti waldorfskog sustava individualni pristup učenicima kao i želja profesora da omogući učenicima sve potrebno za njihov osobni razvoj. Tijekom njihovog obrazovanja profesor treba biti vodič i mentor. Predavanja u waldorfskoj školi osmišljena su na zanimljiviji način, nema suhoparnih učenja, „bubanja“ činjenica napamet nego se uči s razumijevanjem. Naravno da ima pojedinih profesora i unutar državnih škola koji imaju takav pristup prema učenicima. Ipak, gledano u cjelini, waldorfska pedagogija ima puno prednosti u odnosu na klasičan školski sustav.
Je li lako raditi samo s troje djece u razredu? Koji su Vam bili najveći izazovi u Epohi do sada?
Teško mi je precizno odgovoriti na to pitanje jer svaki učenik je na neki način izazov za profesora. Je li lako? Ima trenutaka kada je lako, ima kada je teže. Na primjer, kada se profesor treba više potruditi kako bi uvidio određene poteškoće s kojima se pojedini učenici suočavaju i kada se treba više potruditi da bi ih pravilno usmjerio.
Jeste li se ikad prije u radu susreli s waldorfskom pedagogijom? Koliko je ona uopće važna u obrazovanju?
Ne, iako sam i tijekom studija čuo za waldorfsku pedagogiju i njezine glavne karakteristike. Do rada u Epohi nisam se s njom osobno susretao. Smatram da je ona svakako vrlo važan čimbenik u obrazovnom procesu.
Što biste poručili roditeljima budućih srednjoškolaca – zašto odabrati Epohu?
Djelomično sam već odgovorio na to pitanje kada sam naveo sve prednosti waldorfske pedagogije u odnosu na standardnu školsku. Dakle, poručio bih im da odaberu Epohu upravo zbog individualnog pristupa učenicima koji se prakticira. To znači da se svakom učeniku posvećuje potrebna pažnja te ga se pažljivo prati tijekom njegovog odgojno-obrazovnog razvoja.
Show Comments (0)