Možete kolektivu reći da je komunikacija važna, da su povratne informacije ključne, da su svi ravnopravan dio tima, mjesečnim pohvalama dati vjetar u leđa, ali kad to činite s figom iza leđa, to se prije ili poslije vidi i ostavlja posljedice.
Piše: Lina Malek
Foto: Unsplash, Pexels
Komunikacija jest kultura, i obrnuto. Kulturu nosimo od doma, s njom se ne rađamo, nju učimo i usvajamo, nadopunjujemo. Iz doma je donosimo u vrtić, školu i fakultet, u radnu sredinu. Kultura su one vrijednosti zahvaljujući kojima smo ono što jesmo.
Kad ste komunikolog, onda vam je, naravno, komunikacija na broju jedan. Verbalna, neverbalna, ma, svi oblici. „Ne možemo ne komunicirati kao što ne možemo ne disati“, rekao je psiholog Paul Watzlawick.
Pod kulturom mislim, naravno, na različite oblike kulture, od materijalne, nematerijalne, komunikacijske, modne, do organizacijske. Potonja je iznimno važna za zdrav kolektiv. A taj zdrav kolektiv nam je neophodan jer većinu svog života provodimo na poslu, radeći. Iako je iza mene tek nekoliko poslovnih godina, neke su mi se stvari iskristalizirale.
1. Loš kolektiv prepozna se na kilometre. Put pod noge što prije!
Ne treba vam dugo kako biste uočili tvrtku u kojoj živi trula, toksična i nezdrava organizacijska kultura. Gdje se osjećate loše i vidite da ste samo broj, a ne zaposlenik koji je dio kolektiva u koji se ulaže i o kojem se brine. Uočite je i osjetite vrlo brzo. One riječi koje su vas na prvu osvojile za čas postanu puke, isprazne, lažne fraze.
Odlazak na posao postane tlaka, muka. Čak vam se i teško bolovanje čini boljom opcijom od odlaska na posao. Takvi dani vam ne trebaju, zaista, jer postoji neka druga okolina u kojoj će vas cijeniti. Ne dvojite, nego napravite taj korak. Vjerujte, osjećat ćete se kao da ste osvojili jackpot.
No, unatoč boljkama, i takav je kolektiv dobro proći kako biste imali iskustvo više, cijenili netoksičnu okolinu i otišli čim prije jer je vaše zdravlje ipak na prvom mjestu.
2. Generacijski jaz između poslodavca i zaposlenika ima dobre i loše strane
Od starijih kolega i poslodavaca možete puno naučiti. I o struci, radnoj kulturi i o životu općenito. Dobro je imati nekoga s iskustvom tko će vam na temelju svojih uspjeha i pogrešaka dati savjet, uputiti vas u to kako okolina diše. Još ako sami pitate za pomoć, otvorit ćete si novi kanal za obostranu komunikaciju.
Međutim, ako se dogodi da spletom okolnosti ostanete jedina mlađa osoba u kolektivu u kojem prevladavaju stariji kolege, bit će vam izazovno. Ne zato što vas oni ne čuju, već zato što su drugačiji, imaju svoje radne navike, a vaše alate i nove tehnologije možda neće moći tako lako moći prihvatiti.
Svakako je dobro biti otvorena uma i ponešto naučiti i usvojiti zahvaljujući starijima, no treba također imati na umu da mladima trebaju nove prilike, putovi i mogućnosti, a ne tapkanje na istom mjestu, u sigurnoj rutini. Dakako, i ona je ponekad poželjna, ali, treba rasti i iskušavati izazove kad ste još u punoj snazi.
3. Kad se radi, onda se radi. Vaš pristup puno govori o vama i obrnuto.
Biti pedantan i odgovoran može vas odvesti u dva smjera. U onaj gdje ćete pokazati koliko znate i možete, da ste onaj zaposlenik na kojeg se poslodavac i okolina mogu osloniti pa će to uroditi plodom – za početak, pohvalom, mogućnostima za edukaciju i usavršavanje, kasnije i povišicom.
No, takav pristup poslu može vas dovesti i do toga da postanete dežurna osoba za sve. I zato na vrijeme treba podvući granicu i jasno dati do znanja kad možete uskočiti, a kada je netko prešao mjeru. Jer, opet, ljudi su ljudi.
4. Način ophođenja, komunikacije, pola je posla. I više.
Tko radi, taj i griješi. Ljudi smo i normalno je da ne možemo sve znati. S godinama učimo, pokušavamo, ispravljamo. Svakome se može dogoditi da nešto krivo napravi, u žurbi zaboravi, smetne s uma ako si ne zapiše.
Čak i ako ste pogriješili, važno je sebi priznati i reći poslodavcu i kolegama jer vaš postupak utječe i na njihov posao. A reakcija nadređenog i/ili kolega najbolje će vam pokazati kakva je kultura organizacije u kojoj ste.
Ako poslodavac s vama razgovara mirnoga tona, uljuđen, s taktom, bez galame, uz neku šaljivu dosjetku, lakše će vam sjesti u nezgodnoj situaciji. Ako vaš nadređeni tako odreagira kad mu kažete za vaš propust, i vi ćete se odmah drugačije osjećati i ponašati. Vaša kulturna komunikacija i komunikacijski pristup nadređene osobe uvelike utječu na tijek radnog dana i posla općenito.
5. Kulturan znači pristojan, obazriv, susretljiv, razuman, s dozom empatije.
Svakome se od nas može dogoditi teška životna situacija, kako i zaposleniku, tako i nadređenome. Ako, na primjer, imate teško bolesnu osobu u uredu ili ako se nosite s gubitkom osobe, ako vam je član obitelji doživio prometnu nesreću, velika je sreća znati da možete pristupiti svojem poslodavcu i otvoreno reći s čime se nosite i dogovoriti oblik rada koji i vama i tvrtki odgovara.
Dakako, takav odnos s poslodavcem se gradi, a upravo zdrava organizacijska kultura stvara preduvjete da vaš odnos i bude takav. Imati otvorenu komunikaciju, ne osjećati pritisak, strepiti što će vam nadređeni reći, vrlo je važno jer vas takav odnos čini opuštenijima, motiviranijima i boljim dionikom kolektiva.
I na kraju – bilo da ste poslodavac, bilo zaposlenik, najvažnije i prije svega – budite čovjek. Okolina će to znati vidjeti, cijeniti i vratiti.
Show Comments (0)