Omiljeni sajam knjigoljubaca i svih knjigomana – Interliber ove je godine proslavio svoj 40. rođendan. I doista, jubilarnim rođendanom samo je potvrdio zrelost svojih godina.
Piše: Josipa Celinić
Foto: Interliber, Dhar media
A zrelost znači iskustvo, što je jednako uspjehu. Baš tako je sajam knjiga i učila, ta najveća književna manifestacija u Hrvatskoj koja se svake godine održava sredinom studenog, ove godine uspješno okupila preko 300 izlagača iz 16 zemalja na 13.000 m2, na sveopće zadovoljstvo tisuća i tisuća posjetitelja.
I kao da nas svake godine treba podsjetiti da volimo knjigu i čitanje, Interliber nam je to i dokazao brojkom od preko 130.000 posjetitelja svih generacijskih skupina. Brojke su se vinule u nebesa, a predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić istaknuo je da je broj posjetitelja bio veći za 10 posto nego lani, a prihodi nakladnika veći za 10 do 20 posto. Bravo, svima!
Pa iako, kako se ono kaže, i ptice na grani znaju za Interliber, reklamne kampanje prođu bez puno pompe i kao da nikog nešto posebno ne zanima…a kad tamo tvoj prvi susjed, frend iz srednje, kolege suradnici, mala prijateljica moje kćeri i šefica naravno. Metež imena, poznatih lica iz stvarnog kao i fiktivnog svijeta. Dobro, šeficu, spisateljicu s već šest izdanja kako poezije, romana, self-helpa…htjela sam samo istaknuti kao razlog više za moju posjetu ovogodišnjeg sajma knjiga i učila.
Protokol, pravila, zahvale sponzorima i organizatorima, sve razumijemo i svi vam se zahvaljujemo jer bez vas ne bi ni bilo sajma, ali ovdje i sada stavljam fokus na pisanu riječ, maštu, stručnost i kritiku. Riječ je o nama i vama, čitateljima i književnicima.
S tom mišlju, čim su brojni kolege iz medija popratili uvod, krenuli su za pravim ciljem svog dolaska, poput mene. Uzbuđeno krećem u osvajanje mora knjiga, dobro, prednost dajem pričama i slikovnicama za toddlere. Prioriteti su prioriteti.
Vrlo brzo sam utonula u bespuća knjiga nešto ozbiljnijih tema u kojima medo i ”lija” nisu glavni likovi. Nastavljam bauljati…prolazim pored štanda gdje platiš samo nekoliko kuna da ti napišu ime na japanskom ili kineskom…nije me zanimalo; zatim pored nekog dedeka koji je uporno ispitivao sve prolaznike o nekom izdavaču biografije Donalda Trumpa. Doista svaka roba nađe svoga kupca, kako je govorila moja baka. Doduše ona je govorila o udaji i ženidbi, ali i to se može ovdje primijeniti.
Različitost ponude i cijena
Ubrzo zaključujem, tu doista ima svega…od izdanja koja su snižena samo nekoliko kuna, valjda im prodaja dobro ide i po punoj cijeni, do onih znatno sniženih, nešto oštećenih izdanja i onih po nekoliko tisućica. Primjerice, na V.B.Z.-ovom štandu u ponudi je bila nova knjiga Dana Browna Origin, prevedena kao ‘Postanak’. S redovnih 250 kuna sajamska cijena je spuštena na 150 kuna.
U ponudi je bilo i starijih Brownovih naslova, od kojih su neki mogli biti u vašem vlasništvu već za 40 kuna. Primjerice, ‘Da Vincijev kod’ je bio 50, a inače košta 149 kuna. Znanje je u ponudi na svome štandu imalo najavljeni ovogodišnji hit, roman ‘Tko nađe, njegovo’ Stephena Kinga. Cijena je s redovnih 99 bila spuštena na 70 kuna.
Za sve prave ljubitelje stripa, na Fibrinom štandu, mogao se pronaći svezak s dvije prve priče o Hellyboyu Mikea Mignole, ‘Sjeme propasti’ i ‘Buđenje đavla’. Prestižno izdanje velikog formata na više od 300 stranica uz brojne dopunske materijale. Taj novitet bio je u ponudi za 250 kuna.
Školska knjiga je pak u ponudi imala zanimljiva vintage Penguinova izdanja na engleskome jeziku, za manje od 80 kuna. Na štandu Mozaik knjige sve zainteresirane čekala je također zanimljiva ponuda – dvije knjige kupite, a treću dobijete na poklon. Sličnu ponudu imao je i Lumen, komplet knjiga ‘Godina potopa’ i ‘Gazela i Kosac’ spisateljice Margaret Atwood u prodaji je bio za 199 kuna, dok bi u redovnoj prodaji obje knjige koštale nešto manje od 280 kuna.
Broj posjetitelja ovogodišnjeg sajma bio je veći za 10 posto nego lani, a prihodi nakladnika veći za 10 do 20 posto.
Na Profilovom štandu za samo devet kuna ‘Zbogom, dragi Krleža’ Igora Mandića postala je vaše vlasništvo, a naslove Mirka Kovača na štandu Frakture mogli ste kupiti već od 50 kuna, izdanja Harryja Pottera već od 40-ak kuna, Grimmove bajke i drugo. Svega je tu bilo, ovisno o tomu koliko je dubok čiji džep, željene naslove ste mogli nabaviti već od nekoliko kuna do specijaliziranih, starih i rijetkih knjiga kojima je cijena sezala i preko 4.000 kuna. Na skuplje primjerke nisam naišla. A istina je da ih nisam ni tražila.
No, interliberska publika je već uhodana eki- pa jako dobro upoznata s formom i sadržajem sajma, većina se odmah uputila u željenom smjeru dok je samo nekolicina besciljno lutala, kao ja… Vrlo brzo shvatiš, ako nisi baš OK s orijentacijom, da se nećeš znati vratiti na polazišnu točku…ali i to nije smak svijeta jer već na prvom štandu pronađeš nešto što nisi ni znao da želiš imati, pročitati i držati u rukama. Isto tako je i s drugim sadržajima u kojima smo mogli sudjelovati drugim osjetilima.
Kultura i biznis, premda se često tako ne percipiraju, idu „ruku pod ruku“ i ne samo da stvaraju nove brendove na književnoj već i na kulturnoj sceni općenito i često čine upravo savršen spoj.
Više od 200 pratećih programa i 100 gostiju
Interliber je ove godine bio bogatiji novim programima koji su oduševili brojne posjetitelje. Već prvi dan održavanja sajma, u organizaciji Superbrands Hrvatska i naše vrijedne ekipe iz magazina, sajam je obogaćen novim festivalskim programom na punktu #Fulkulturno, koji je otvorila Lea Brezar, CEO Superbrands Hrvatska i Slovenija i organizatorica FUL KULTURNO punkta.
Lea je istaknula da je cilj razgovora potaknuti promjene na hrvatskoj književnoj sceni. Slijedeći taj cilj, kulturni punkt je organizirao okrugle stolove, razgovore i diskusije, teme poput kako se snaći u pojavi hiperprodukcije knjiga te u kakvom su položaju književni kritičari koji nam pri tome mogu pomoći.
Kada se govori o književnoj kritici, sugovornici: Nenad Bartolčić, glavni i odgovorni urednik portala Moderna vremena Info; doc. dr. sc. Davor Piskač, profesor s Odsjeka za kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te Luka Ostojić, glavni urednik portala booksa.hr, složili su se da od samog pisanja književni kritičari ne mogu živjeti.
U prilog tomu ide i činjenica da postoji sraz između književne kritike i ostalog medijskog sadržaja mainstream medijima. Razgovor u kojem su se spomenule nove tehnologije, internet i e-knjige te novonastali fenomen književnih blogera, zaključen je još jednom važnom temom – hrvatskom književnom
scenom izvan granica RH gdje postoji interes za hrvatskim knjigama, no znatiželjnici im i dalje nemaju mogućnost pristupiti.
Bilo je tu i “Vrijeme za promjene“, razgovor o kritičnim točkama u današnjoj organizaciji knjižara i odnosu nakladnika i knjižara, isticanja akcije poticanja čitanja od strane Školske knjige te sudjelovanja i nešto mlađih snaga, točnije studenata Visoke škole za komunikacijski i turistički menadžment „Edward Bernays“, u pratnji Ivana Pakozdija, izvršnog direktora za razvoj, koji su dali jasan odgovor na pitanje može li knjiga biti brend – apsolutno može!
Razgovor u kojem su se spomenule nove tehnologije, internet i e-knjige te novonastali fenomen književnih blogera, zaključen je još jednom važnom temom – hrvatskom književnom scenom izvan granica RH gdje postoji interes za hrvatskim knjigama, no znatiželjnici im i dalje nemaju mogućnost pristupiti.
Posjetitelji su mogli prisustvovati gostovanjima stručnjaka iz različitih sfera književnog svijeta, mogli su dobiti uvid u knjiška događanja, govoriti o poetskim izričajima i naučiti stvar ili dvije o spoju kulture i biznisa. Stručnjaci iz menadžmenta, poduzetništva i kulture, zajedno s mladim nadama, željnih rada u kulturi, dokazali su da kultura i biznis, premda se često tako ne percipiraju, idu „ruku pod ruku“ i ne samo da stvaraju nove brendove na književnoj već i na kulturnoj sceni općenito i često čine upravo savršen spoj.
Razgovor u kojem su se spomenule nove tehnologije, internet i e-knjige te novonastali fenomen književnih blogera, zaključen je još jednom važnom temom – hrvatskom književnom scenom izvan granica RH gdje postoji interes za hrvatskim knjigama, no znatiželjnici im i dalje nemaju mogućnost pristupiti.
Predstavljeni rezultati istraživanja – Koliko se i što čita u Hrvatskoj
No, jedan od sigurno najzanimljivijih događaja sajma, koji je pobudio veliki interes publike, organiziran je također na Fulkulturno punktu – predstavljeni su rezultati istraživanja – koliko se i što čita u Hrvatskoj.
Rezultate istraživanja, u organizaciji ekipe iz magazina Brend kultura te Superbrands Hrvatska, pripremio je Valicon Croatia, a predstavili su ih Josip Tvrtković, MSc., CEO VALICON Croatia i Lea Brezar.
Podaci su pokazali da gotovo polovica naših građana navodi čitanje knjiga kao omiljenu aktivnost u proteklih godinu dana, a njih 43% čita knjige najmanje jednom mjesečno. Knjige se najviše posuđuju, a zatim i kupuju. Najpopularniji žanrovi su krimići, trileri i misterije. Po pitanju žanrovskih preferencija, jedino se ističe da osobe višeg obrazovnog statusa u manjoj mjeri preferiraju čitati ljubavne romane, ali ih također čitaju, iako među osobama višeg stupnja obrazovanja ima više čitalaca općenito.
Visokih 85% čitatelja bloga čine upravo žene, za koje se često smatra da su uglavnom publika ljubavnih romana.
Interliber je još jednom nadišao nacionalne okvire i istaknuo međunarodni značaj, što potvrđuje rast broja inozemnih izlagača iz godine u godinu.
Zanimljiv podatak je i taj da je tek 9% ispitanika istaknulo da su pročitali knjigu u elektroničkom formatu, što govori o velikom prostoru za razvoj elektroničkih knjiga.
Detaljnije o istraživanju možete pročitati na web stranici https:/www.fulkulturno.com/ Od 7. do 12. studenog na zagrebačkom Velesajmu zabava je bila zagarantirana svima bez obzira na godine, jer osim panel rasprava poznatih pisaca, bilo je tu i radionica stripa, crtanja, igara, zabavnog čitanja lektire; sadržaj Znanstvenog kvarta, interaktivan program popularizacije znanosti, organiziran u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara pri HGK, privukao je mnoštvo znatiželjne djece i odraslih.
Na otvorenoj pozornici ispred paviljona 5 svakodnevno se moglo uživati i u nastupima DJ-a i glazbenih bendova. Za taj poseban ugođaj brinuli su se brojni glazbenici, a mi izdvajamo Željka Bebeka,TBF, Cinkuše, Vje- koslava Crljena i Piano jazz trio.
Uz sve to, na ovogodišnjem sajmu bili su prisutni mnogi književnici koji su potpisivali svoje knjige, napr., Miro Gavran, Igor Mandić, Mani Gotovac, Goran Tribuson, Julijana Matanović, Đorđe Balašević i brojni drugi.
Nakladništvo u Hrvatskoj zna i pronalazi put do ljubitelja knjige
Jubilarno 40. izdanje sajma obilježilo je više od 200 pratećih programa i 100 gostiju.
Okupivši svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva s najvećom ponudom knjiga i učila na jednom mjestu, promovirajući knjigu, znanje i znanost, Interliber je još jednom nadišao nacionalne okvire i istaknuo međunarodni značaj, što potvrđuje rast broja inozemnih izlagača iz godine u godinu.
Najznačajniji domaći nakladnici s bogatim programima svojih novih izdanja i najboljim naslovima domaće i svjetske književnosti, dokazali su još jednom da nakladništvo u Hrvatskoj zna i pronalazi put do ljubitelja knjige. Potvrda su rijeke ljudi koje su se slijevale iz svih smjerova grada upravo u zagrebački Velesajam. Svaki posjetitelj koji je kročio u to carstvo literature, dobro se pogurao da dosegne željeni roman, svatko tko se pokušao cjenkati i sudjelovao u svađi oko parkinga, zna da to iskustvo ne bi mijenjao nizašto.
Ljubav prema knjigama i čitanju dovela nas je sve, i tebe, i mene, tvog susjeda i onog dedeka upravo na Interliber.
Sve nas povezuje ta neraskidiva spona ljubavi prema slovima na papiru, i zato je bespotrebno pisati o tom magičnom iskustvu koje nas odvede u potpuno drugi svijet, vrijeme i mjesto.
Ako ste ljubitelj knjiga i Interlibera, onda znate o čemu pišem, a ako niste, nema veze, naučit ćete… I imam jedan savjet za vas – nemojte dopustiti da prođete kroz život bez knjiga, nemojte ostati zakinuti za sve lijepe stvari, osjećaje, prijateljstva i znanja kojima vas knjiga može obogatiti. Početi čitati nikad nije kasno. Krenite i uživajte.