Jeste li se susreli s dosadom na poslu? Bore-out novi je fenomen

Jeste li čuli za bore-out?

Veći i ptice na grani znaju što je burn-out i koliko je štetan. No, kronična dosada na poslu ili bore-out, problem je koji se javlja kod velikog broja ljudi

Iako je izgaranje povezano s dugim satima, lošom ravnotežom poslovnog i privatnog života i našom glamurizacijom prekomjernog rada, bore-out se događa kad nam posao dosadi do te mjere da smatramo da je potpuno besmislen, navodi BBC.

Bore-out ne dobiva toliko pažnje kao burn-out, ali stručnjaci kažu da ovaj fenomen – koji se događa u svim industrijama – može rezultirati istim zdravstvenim problemima za radnike. To je također loše za tvrtke jer radna snaga s takvim problemima može dovesti do velike fluktuacije ljudi.

Naučiti prepoznati kroničnu dosadu može nam pomoći u njezinom rješavanju. Postoje i aktivnosti koje tvrtke i radnici mogu poduzeti kako bi ju uklonili ili ublažili.

Što je bore-out ili kronična dosada?

“Boreout je kronična dosada”, rekla je Lotta Harju, docentica za organizacijsko ponašanje na EM Lyon Business School u Francuskoj.

Različiti faktori mogu uzorkovati kroničnu dosadu, između ostalog to je rad u demoralizirajućem okruženju poput ograđenog prostora. Međutim, Harju smatra da je najveći faktor besmislenost – “osjećaj da rad zapravo nema nikakvu svrhu, da nema smisla”.

Ruth Stock-Homburg, profesorica menadžmenta i upravljanja ljudskim resursima na Tehničkom sveučilištu u Darmstadtu u Njemačkoj, kaže da je bila svjedokom tog fenomena u više industrija. “Počela sam promatrati zaposlenike tijekom mirnijih sati u trgovinama, njima je dosadno. Isto je i s taksistima koji u mirnim satima na selu ponekad moraju satima čekati.”

Slično se događa i zaposlenicima u Silicijskoj dolini. Stock-Homburg i njezine kolege identificirali su tri glavna aspekta fenomena bore-out: “kronična dosada, kriza rasta (napretka) i kriza svrhe”.

Iako je normalno da svima povremeno dosadi na poslu, ako vam je kronično dosadno danima, to može ukazivati ​​na to da morate riješiti problem, kaže Harju, jer ako to ne učinite, suočavat ćete se s posljedicama. Harju je 2014. radila na studiji, promatrajući više od 11 000 radnika u 87 finskih organizacija. Otkrila je da je kronična dosada “povećala vjerojatnost fluktuacije zaposlenika i odlaska u prijevremene mirovine, lošu samoprocjene zdravlja i simptoma stresa”.

U prilog tome idu i druga istraživanja. Studija iz 2021. godine pokazala je da 186 državnih službenika u Turskoj koji su patili od kronične dosade je također navodilo simptome depresije i visoke stope stresa i anksioznosti.

Kako ublažiti kroničnu dosadu?

Rješavanje problema može biti nezgodno jer vam je već neko vrijeme kronično dosadno i to možda niste prepoznali.

“Bore-out se razlikuje od burn-out u tome što se zaposlenici kojima je dosadno rijetko sruše od iscrpljenosti. Ljudi kojima je dosadno mogu biti fizički prisutni, ali ne i duhom”, navodi Harju.

Iako poslodavci cijene ponašanja koja dovode do izgaranja – prekomjerni rad, ambicioznost – bore-out “odražava nedostatak interesa, nedostatak motivacije”, kaže Harju. “Zbog toga je tabu u organizacijama.”

Postoje neka brza rješenja, poput preuzimanja radnih zadataka koji su vam zanimljiviji. “Da bi se poboljšalo, bilo bi potrebno pronaći neku svrhu ili inspiraciju u onome što radite”, kaže ona.

No, studija iz 2016. godine na kojoj su radili Harju i njezini kolege pokazala je da je manje vjerojatno da će se ljudi koji pate od kronične dosade uključiti u konstruktivne aktivnosti poput pokušaja pronalaženja novih, zanimljivih izazova na poslu.

Ono što se češće događa je da će se ljudi samo pojaviti za svojim stolovima i provoditi vrijeme kupujući putem interneta, čavrljajući s kolegama ili planirajući druge aktivnosti. Kaže da ti ljudi nisu lijeni, ali koriste ta ponašanja kao “mehanizme suočavanja”.

Fahri Özsungur, izvanredni profesor ekonomije na Sveučilištu Mersin u Turskoj, koji je stajao iza studije iz 2021. o zdravstvenim učincima kronične dosade ističe da borba protiv te pojave nije samo na pojedincu.

Pronalazak smisla na poslu nije samo zadatak zaposlenika”, ističe Fahri, umjesto toga je na menadžmentu zadatak da stvori smislenu uredsku kulturu.

Ipak, neki su poslovi u osnovi nestimulativni, ali ako posao ne donosi uzbuđenje, drugi aspekti posla, poput dobrih odnosa ili osjećaja da vas poslodavac cijeni, mogu u određenoj mjeri nadoknaditi i donijeti smisao zamornom poslu.

Razgovarajte o kroničnoj dosadi

Kao što je burnout prestao biti tabu, isto se mora dogoditi i s kroničnom dosadom. S obzirom na to da je većinu ljudi pandemija potaknula na promišljanje o vrijednostima koje im posao donosi, jasno je da je to prilika za ponovnu procjenu svrhovitosti radnog mjesta.

Naravno, uvidjeti da je posao toliko dosadan da želite otići nije ništa novo. Ali danas, ističe Harju, postoji i “jača kulturna norma” koja sugerira da bismo na poslu trebali biti ispunjeni i zainteresirani.

“Potreban nam je pomak u razmišljanju o dobrobiti zaposlenika samo u smislu stresa i izgaranja”, kaže Harju. “Ne mislim da to nisu važna pitanja, već da ne predstavljaju dovoljan spektar ljudske patnje na poslu. Unošenje kronične dosade u raspravu moglo bi tako proširiti naše razumijevanje onoga što čini dobar radni život.”

Izvor: Womeninadria

Tags:

  • Show Comments (0)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Ads