HPB: Heroj kvalitetnog i sigurnog života!

”Hrvatko i Crna Luca su „lica“ HPB-a koje gledate u svakoj našoj reklami. Njih dvoje su pozitivni, simpatični i pomalo autoironični heroji koji stvaraju bolje uvjete za život u Hrvatskoj.”

Razgovarala: Josipa Celinić
Foto: Dhar media

Moj heroj je često moj suprug, tata, neki borac za pravdu, za slabije, nešto češće je to moja mama bez obzira koliko godina imam. Često smo heroji svojoj djeci, prijateljima i prolaznim licima u našoj blizini. Učimo najmlađe, pa i sebe same, da budemo bolji, da pomognemo, da budemo oslonac, podrška i slušatelj. Činimo male pomake. Tražimo emociju.

Čak i kada razmišljamo o financijama, važemo između želja i potreba, kalkuliramo o kupnji novog automobila, pokretanju vlastitog biznisa i o onom najvažnijem mnogim roditeljima – štednji za bolju i sigurniju budućnost svoje djece, emocija je ta koja je presudna, a heroji poželjni. A koji nam to heroj može pomoći ostvariti viziju kvalitetnog i sigurnog života, otkrio nam je Ivan Jozić, direktor Ureda za marketing Hrvatske poštanske banke.

HPB je najveća banka u hrvatskom vlasništvu s misijom stvaranja uvjeta za bolji život u Hrvatskoj, poznata i po superheroju Hrvatku. Jesu li hrvatski korijeni jedna od vrijednosti koja HPB među prioritetnim komunicira, i ako je tako zašto?

Hrvatko i Crna Luca su „lica“ HPB-a koje gledate u svakoj našoj reklami. Njih dvoje su pozitivni, simpatični i pomalo autoironični heroji koji stvaraju bolje uvjete za život u Hrvatskoj. Nama je važno što smo banka u hrvatskom vlasništvu, mislim da je važno da Hrvatska ima „svoju“ banku.

To jest jedna od važnijih poruka koje komuniciramo, no najvažnije su one vezane uz sam biznis: kvalitetna i povoljna usluga. U istraživanjima smo redovito u vrhu po povjerenju i preporukama klijenata. Domaće vlasništvo je važno, a kvaliteta je presudna.

‘VAŠA VIZIJA NAŠA MISIJA’

Koja je uloga Hrvatka i isporučuje li kampanja željene rezultate? Koja je ciljna skupina Hrvatka, starija ili mlađa populacija, je li kampanja i geografski usmjerena?

Hrvatka trenutačno gledate u B2B kampanji „Vaša vizija naša misija.“ Imamo nov i ambiciozan menadžment corporate sektora, digitalizirali smo procese, pojačali timove… Spremni smo za ozbiljan iskorak u poslovnom segmentu. Što se tiče geografske usmjerenosti, ta tema nam je posebno aktualna za „građanstvo“; tradicionalno dobro radimo na jugu Hrvatske, pripojili smo Jadransku banku i postajemo jak igrač u Dalmaciji, vjerujemo da ćemo u skorije vrijeme moći reći i „najjači igrač.“

Čak 26 godina tradicije potvrda je poslovanja koje je uspješno i prihvaćeno od strane vaših klijenata. Koji su glavni ciljevi u vašem poslovanju?

Mislim da je glavni cilj svake kompanije ostvarivanje profita, a da se pritom najbolje moguće brine za klijente, dioničare i zajednicu. Kod nas, kao banke u državnom vlasništvu, sve navedeno dodatno je naglašeno.

Dvadeset i šest godina nakon, HPB posluje pozitivno, s više od 600.000 klijenata; to je vjerojatno najbolji dokaz da radimo dobro, a trebamo i bolje.

Koliko je zapravo teško konkurirati i biti dosljedan svojoj viziji; kako spojiti uspješno poslovanje sektora s komuniciranjem vrijednosti koje biste htjeli istaknuti?

To je teško i zove se marketing ;). Naš posao, posao svake banke, je posuditi novac uz kamatu. No to nikad nije „samo“ to; ako na ta sredstva gledamo kao na ostvarenje nekog sna, želje ili poduzetničkog pothvata, onda je (kreativni) prostor i komunikacija znatno šira, a mi u očima naših klijenata postajemo partner na njihovom putu, ne samo mjesečna doznaka koju moraju ispoštovati.

Nama je važno što smo banka u hrvatskom vlasništvu, mislim da je važno da Hrvatska ima ”svoju” banku.

INOVATIVNOST U BANKARSTVU

Veliku pažnju posvećujete svojim djelatnicima, a 2018. dodijeljen vam je i certifikat Poslodavac Partner za visoku kvalitetu upravljanja zaposlenicima. Kako banka motivira svoje djelatnike?

Certifikat Poslodavac Partner ponovno nam je dodijeljen 2018. isto kao i prošlih godina. Našim zaposlenicima osigurano je dopunsko zdravstveno osiguranje, velik broj sportskih aktivnosti, edukacije na godišnjoj razini… Kao i u drugim industrijama, teško je naći kvalitetne kadrove, pogotovo se to odnosi na IT stručnjake i na profesionalce iz drugih grana poslovanja koji imaju ozbiljniji digitalni background.

Koliko je bitna inovativnost? Koje su vrijednosti ili pravci poslovanja kojima se najlakše ili najčešće može pridobiti povjerenje klijenata?

Inovativnost je presudna, bankarstvo je desetljećima bilo svijet za sebe, pomalo hermetično, sada se tu guraju fintech divovi, oni su pravi primjer disruptivne ekonomije i tko se ne prilagodi – ide u muzej.

Nagrađeni smo za aplikaciju mHPB, nakon toga smo prvi u Hrvatskoj predstavili mogućnost otvaranja računa video-kanalom bez odlaska u poslovnicu. Zatim smo prvi na tržištu predstavili uslugu eGotovina – koja omogućava da samo s telefonom, bez kartice, podignete gotovinu s bankomata…

Sada ponovno prvi na tržištu studentima možemo otvoriti žiro-račun online, bez odlaska u poslovnicu… HPB je ozbiljno shvatio digitalnu transformaciju, ponosni smo na taj dio našeg poslovanja i nadamo se da to prepoznaju i naši klijenti.

ŠTEDNJA I EDUKACIJA

Što najčešće roditelji žele i od banke traže za njihove najmanje članove obitelji?

To su obično dječje štednje, računi s posebno povoljnim kamatnim stopama koji klince uvode u svijet štednje, edukativnog su karaktera. Na takvim računima banke ne ostvaruju posebnu dobit, no to je lijep način da se radi s klijentima. Takav račun u HPB-u zove se Kockica.

Ono što mi imamo, a druge banke nemaju su besplatne radionice robotike, crtanja stripa i slično, koje organiziramo subotom, u centru grada. Dođete do poslovnice HPB-a, ostavite klinca kod nas na školici i odete na špicu s prijateljicama ili na Dolac… Ne morate ni biti naš klijent. To su neki sitni znakovi pažnje kojima gradimo odnos s građanima, uz želju da budemo „korisni“ i van ovog klasičnog, bankarskog posla.

Možete li izdvojiti neku lekciju koju Vas je naučio bankarski svijet?

Bankarstvo me svakodnevno uči strpljivosti; ovaj posao je kompleksan, a rezultati dolaze sporo. Ako je agenciji sektor mali brzi gliser, medijski svijet nekakav jedrenjak kojeg naginju razni vjetrovi, onda je bankarstvo prekooceanski tegljač; moraš jako, jako dobro namjestiti kurs, strateški i unaprijed promišljati jer naglih zaokreta nema, što je nekad dobro, a nekad frustrirajuće.

”ŠKOLSKI” TROKUT

Karijeru ste počeli u medijima, zatim kratko u agenciji – sada ste na strani klijenta. Možete li usporediti te različite poslovne svjetove?

To je „školski“ trokut; prvo medij, pa agencija, pa klijent. Tako imaš sliku cijelog procesa, kažu, a meni se taj put dogodio slučajno. To su vrlo različite industrije, imaju svoje posebnosti i agencijski posao je most između tih svjetova. U medijima sam naučio važnost digitala, mogućnosti koje nosi i utjecaja koji ima na brendove.

Radio sam digitalnu transformaciju najvećih medija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori… Vjerojatno sam u tom poslu do sada ostavio najveći trag. Super je raditi različite zemlje, biznis je drugačiji, prepreke su specifične, a opet sve je slično i poznato. Bankarstvo je za mene relativna novost, a uz marketing najviše me „pale“ digitalni kanali komunikacije s klijentima i online bankarstvo.

Nagrađivani ste pisac, koji za svoje pisanje kaže da „nije hobi, ali se događa u vremenu za hobije.“ Znamo vašu knjigu „Muška svinja“… Koje zanimanje za Vas ipak nosi najveću emociju?

Mislim da emocija treba postojati u svemu što radimo, vjerojatno je većini ljudi tako. Posao koji radim je kreativan, suština marketinga je „ispričati priču“ – prenijeti poruku i emociju klijentu, ideju o tome što je neki brend, što želimo biti u očima korisnika. Utoliko je slično pisanju, a mnogi kreativni direktori u agencijama su pisci, scenaristi, copywriteri i slično.

Pisanje knjiga je drugi tip emocije, samotan, intiman, daleko od stvarnog svijeta. Pisanje mi je važno, a opet pišem vrlo malo i pišem jako sporo. Trenutačno pišem roman, nemam pojma kad će to biti gotovo. Moguće da je da svi mi svoje gušte stavljamo na zadnje mjesto, a ne bismo trebali.