Kolike je promjene u kratkom roku doživjela digitalizacija obrazovnog sustava u Hrvatskoj? Krenuli smo u istraživanje.
Pripremila: Talija Zadro
Foto: Shutterstock
S #ostanidoma situacijom, doma smo bome ostali: naša djeca, naši poslovi, njihova online škola i mi, roditelji, koji smo prvih dana nerijetko zamjenjivali nastavnike.
I mada bi danas tehnologija u službi unapređenja nastave trebala biti sasvim normalna stvar, iz vlastitog iskustva govoreći, bilo je prilično stresno uhodavanje školskog sustava na digitalne sheme.
Kod stjecanja novih vještina i kompetencija, online edukacija ima svojih velikih prednosti zbog fleksibilnosti, dostupnosti, različitih metodologija testiranja, prilagodljivog rasporeda i tempa koji vama odgovara itd. No, kako je ona izgledala zadnjih mjeseci u Lijepoj Našoj?
Škole, dosad nedovoljno oslanjane na digitalne procese (jer neke su tek s nastalom situacijom dobile prva računala), sad su se susrele s izazovom kako se adaptirati. Ravnateljica 1. OŠ Dugave, Kristina Vidović, smatra kako je Covid 19 itekako pridonio korištenju tehnologija u školama, ali da bi tek bolji internet i oprema, tehnička podrška te češće fizičke edukacije osigurale daljnji napredak digitalne transformacije u školama.
Privatni fakulteti zato nisu imali problema u prilagodbi. Neki, kao što je Bernays, na kojem se profesori redovito informatički educiraju, dobro su „hendlali“ situaciju. Prodekan za razvoj, gospodin Ivan Pakozdi, kaže da je Bernaysu za to trebalo svega 3 dana, dok je prosjek prilagodbe visokih učilišta na online nastavu bio 5-7 tjedana.
Digitalizacija obrazovnog sustava
Nastavu i vježbe od početka nastale situacije profesori pred studentima izvode uživo, za što su od strane studenata ocijenjeni s – izvrstan. Mada takav slučaj zadovoljstva ne vlada na svim visokim učilištima: niti se održavala „live“ online nastava, niti su svi poticali interakciju sa studentima…
Barnays je online prebacio i konzultacije za završne i diplomske radove koje su studenti uspješno obranili te usred izolacije i – diplomirali. Napunjena digitalna knjižnica te virtualna „Kava s dekanom“ samo su dodatni sadržaji koje je situacija donijela. Budući da su studenti bili vrlo zadovoljni, Bernays će sigurno i u budućnosti zadržati ovaj tip nastave. Digital rules na Bernaysu, zaključujem.
Koliko god digitalizacija danas napreduje te je njezino korištenje postalo neminovno, sve više stručnjaka slaže se s činjenicom da dugotrajno izlaganje tehnologiji u mlađoj dobi loše utječe na razvoj dječjeg mozga.
Bez druženja, bez penjalica
A kako je bilo među najmlađima? Kako je bilo malima zatvorenim u kućama, kako im je bilo bez druženja, parkova, penjalica, bez redovite igre i zajednice na koju su naviknuli u vrtićkim skupinama?
Iz Dječjeg vrtića Bambi doznajemo, s ostankom djece u vlastitim domovima krenulo se s aktivnostima na svim mrežnim stanicama. Snimljeno je i pripremljeno preko 80 filmića s pričama, pokusima, aktivnostima te dramatizacijama koje su redovito objavljivali na svom Facebook profilu, Instagramu i web-stranici.
Otvoren je i You Tube kanal na kojem redovito rade. Ali vlasnica vrtića, Renata Brekalo, misli da bi vrtić ipak trebao ostati mjesto gdje se djeca isključivo igraju i zabavljaju uz priče, gdje modeliraju, crtaju, gdje uče socijalne, umjetničke i druge sposobnosti i vještine, a ja ne mogu a da se s time ne složim.
S ostankom djece u vlastitim domovima krenulo se s aktivnostima na svim mrežnim stanicama.
U Dječjem vrtiću Pikulica su, u želji za održavanjem pripadnosti i zajedništva djece, roditelja i odgajatelja, pokrenuli YouTube kanal Umjetnost odgoja. Svakodnevno su ga punili sadržajima koje bi u normalnim okolnostima radili u vrtićkim skupinama: umjetničkim aktivnostima kao “hrani za dušu” te ručnim radovima kako bi potaknuli kreativnost i maštu kod djece, ali i roditelja.
Video-materijale snimaju s puno entuzijazma, ljubavi i truda, a želja im je doprijeti do što većeg broja djece i roditelja, kako bi im pomogli obogatiti i oplemeniti igru i provedeno zajedničko obiteljsko vrijeme, priča nam vlasnica Jelena Hlebec.
Koliko god digitalizacija (posebno digitalizacija obrazovnog sustava) danas napreduje te je njezino korištenje postalo neminovno, sve više stručnjaka slaže se s činjenicom da dugotrajno izlaganje tehnologiji u mlađoj dobi loše utječe na razvoj dječjeg mozga.
Navode kako djeca sve više imaju problema s grafomotorikom te problemima pozornosti i funkcioniranja mozga, kognitivnim i problemima s učenjem, povećanom impulzivnošću te smanjenom sposobnošću samokontrole, poput izljeva bijesa. Odgođeno kretanje može rezultirati i odgođenim razvojem, manjkom spretnosti u motorici, ovisnošću o tehnologiji kao i pretilošću. (Khm, ovisna sam, priznajem.)
Ipak, obrazovni sustav svakako bi trebao biti u toku s razvojem i korištenjem tehnologije te djeci kvalitetno prenijeti to znanje. I mada se mnoge zemlje odlučuju tablete i PC-e ne koristiti u školama zbog njihovih negativnih utjecaja na djecu, želimo li na tržištu rada jednoga dana konkurentne mlade ljude, znanje korištenja tehnologije postaje čista nužda. A na koji način će se obrazovni sustav u Hrvatskoj nadalje hvatati u koštac s digitalizacijom, morat ćemo pratiti.
Show Comments (1)